TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Ocokoljić, Mirjana
PY  - 2005
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/157
AB  - Opisane su diferencijalne osobine gajenog stabla Taxodium ascendens Brongn. i stabala Taxodium distichum L. Rich. u parku Banje Koviljača. Taxodium ascendens Brongn. se izdvaja kao adaptivan i brzorastući četinar za uslove Srbije.
AB  - The differential characters of the cultivated tree Taxodium ascendens Brongn and Taxodium distichum L. Rich. trees in the Banja Koviljača Park are described. Taxodium ascendens Brongn. is differentiated as the adaptive and fast-growing conifer for the conditions in Serbia.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Taxodium ascendens Brongn. - alohtona vrsta četinara u Srbiji
T1  - Taxodium ascendens Brongn.: Allochthonous conifer species in Serbia
EP  - 166
IS  - 92
SP  - 159
DO  - 10.2298/GSF0592159T
UR  - conv_219
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Ocokoljić, Mirjana",
year = "2005",
abstract = "Opisane su diferencijalne osobine gajenog stabla Taxodium ascendens Brongn. i stabala Taxodium distichum L. Rich. u parku Banje Koviljača. Taxodium ascendens Brongn. se izdvaja kao adaptivan i brzorastući četinar za uslove Srbije., The differential characters of the cultivated tree Taxodium ascendens Brongn and Taxodium distichum L. Rich. trees in the Banja Koviljača Park are described. Taxodium ascendens Brongn. is differentiated as the adaptive and fast-growing conifer for the conditions in Serbia.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Taxodium ascendens Brongn. - alohtona vrsta četinara u Srbiji, Taxodium ascendens Brongn.: Allochthonous conifer species in Serbia",
pages = "166-159",
number = "92",
doi = "10.2298/GSF0592159T",
url = "conv_219"
}

Tucović, A.,& Ocokoljić, M.. (2005). Taxodium ascendens Brongn. - alohtona vrsta četinara u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(92), 159-166.
https://doi.org/10.2298/GSF0592159T
conv_219

Tucović A, Ocokoljić M. Taxodium ascendens Brongn. - alohtona vrsta četinara u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2005;(92):159-166.
doi:10.2298/GSF0592159T
conv_219 .

Tucović, Aleksandar, Ocokoljić, Mirjana, "Taxodium ascendens Brongn. - alohtona vrsta četinara u Srbiji" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 92 (2005):159-166,
https://doi.org/10.2298/GSF0592159T .,
conv_219 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Vilotić, Dragica
AU  - Ivetić, Vladan
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/151
AB  - Poliploidi su organizmi sa tri ili više osnovnih, haploidnih hromozomskih garnitura. Skoro 40% skrivenosemenica su poliploidi. Ekološki značaj poliploidije je veliki. U poređenju sa srodnim diploidima oni se češće sreću u pionirskim zajednicama drveća i žbunja na koje deluju ± stresni faktori (mraz, suša, ekstremne temperature i si.). Objekat istraživanja su retka tetraploidna stabla na šumskim plavnim zajednicama bagrenca. Kariološko-sistematske odlike žbunova tetraploidne amorfe evidentirane su još od Tschenkova, 1930; Wannschera, 1934; TuRNERA, 1956; Berger et al, 1958; Hindakova, 1967, i drugih. Osnovni metod obavljene analize je uporedno morfofizioloska analiza tetraploidnih i kontrolnih (diploidnih) stabala vrste. Prvi uočljivi efekti tetraploidije ogledaju se u uvećanju razmera listova, cvasti i plodova. Kao rezultat tetraploidije ispoljavaju se znači gigantizma, izraženog u uvećanju mernih osobina, kao i u broju cvetova i plodova u cvastima. Uvećanje kvantitativnih svojstava obezbeđuje adaptivnost žbunova, usled čega su analizirana stabla podesan materijal za delovanje prirodne i usmerene selekcije; očigledno je da analizirana stabla nisu odmah pogodna za praktično gajenje. Tetraploidi predstavljaju isključivi interes kao prelazna etapa u usmerenoj selekciji, s obzirom da se pri semenom razmnožavanju stiču bolje mogućnosti za odabiranje najboljih genotipova. Pojava tetraploidnih individua bagrenca je poseban vid mutacija tzv. mutacija genoma (Tucović, 1990). Poliploidi su, najverovatnije, bolje prilagođeni ka kolonizaciji šumskih staništa od strane korovskih vrsta, usled izražene uniformnosti. Oni kao sunđer "upijaju" nove rekombinacije i mutacije. Poliploidija, usled toga, predstavlja efikasan zaštitni sistem, koji sprečava delovanje prirodne selekcije na pojedine gene i pogoduje fenotipskoj uniformnosti. Sposobnost poloploida ka kolonizaciji nenaseljenih staništa ili novootkrivenih staništa, verovatno je osnovni uzrok, uspešnog širenja bagrenca u raznim područjima sekundarnog areala vrste, nezavisno od toga, bili oni drevnog ili novijeg porekla.
AB  - The statistical parameters of morpho-physiological characters of tetraploid amorpha vegetative and generative organs were compared to those of diploid amorpha trees. The results are significant for the determination of the nature of polyploidy: auto- or alloploidy, i.e. for the faster selection of the samples for cytological and genetic analyses of amorpha.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.
T1  - Morphophysiological characters of tetraploid amorpha (Amorpha fruticosa L.) trees
EP  - 206
IS  - 1
SP  - 199
VL  - 13
UR  - conv_549
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Vilotić, Dragica and Ivetić, Vladan",
year = "2004",
abstract = "Poliploidi su organizmi sa tri ili više osnovnih, haploidnih hromozomskih garnitura. Skoro 40% skrivenosemenica su poliploidi. Ekološki značaj poliploidije je veliki. U poređenju sa srodnim diploidima oni se češće sreću u pionirskim zajednicama drveća i žbunja na koje deluju ± stresni faktori (mraz, suša, ekstremne temperature i si.). Objekat istraživanja su retka tetraploidna stabla na šumskim plavnim zajednicama bagrenca. Kariološko-sistematske odlike žbunova tetraploidne amorfe evidentirane su još od Tschenkova, 1930; Wannschera, 1934; TuRNERA, 1956; Berger et al, 1958; Hindakova, 1967, i drugih. Osnovni metod obavljene analize je uporedno morfofizioloska analiza tetraploidnih i kontrolnih (diploidnih) stabala vrste. Prvi uočljivi efekti tetraploidije ogledaju se u uvećanju razmera listova, cvasti i plodova. Kao rezultat tetraploidije ispoljavaju se znači gigantizma, izraženog u uvećanju mernih osobina, kao i u broju cvetova i plodova u cvastima. Uvećanje kvantitativnih svojstava obezbeđuje adaptivnost žbunova, usled čega su analizirana stabla podesan materijal za delovanje prirodne i usmerene selekcije; očigledno je da analizirana stabla nisu odmah pogodna za praktično gajenje. Tetraploidi predstavljaju isključivi interes kao prelazna etapa u usmerenoj selekciji, s obzirom da se pri semenom razmnožavanju stiču bolje mogućnosti za odabiranje najboljih genotipova. Pojava tetraploidnih individua bagrenca je poseban vid mutacija tzv. mutacija genoma (Tucović, 1990). Poliploidi su, najverovatnije, bolje prilagođeni ka kolonizaciji šumskih staništa od strane korovskih vrsta, usled izražene uniformnosti. Oni kao sunđer "upijaju" nove rekombinacije i mutacije. Poliploidija, usled toga, predstavlja efikasan zaštitni sistem, koji sprečava delovanje prirodne selekcije na pojedine gene i pogoduje fenotipskoj uniformnosti. Sposobnost poloploida ka kolonizaciji nenaseljenih staništa ili novootkrivenih staništa, verovatno je osnovni uzrok, uspešnog širenja bagrenca u raznim područjima sekundarnog areala vrste, nezavisno od toga, bili oni drevnog ili novijeg porekla., The statistical parameters of morpho-physiological characters of tetraploid amorpha vegetative and generative organs were compared to those of diploid amorpha trees. The results are significant for the determination of the nature of polyploidy: auto- or alloploidy, i.e. for the faster selection of the samples for cytological and genetic analyses of amorpha.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L., Morphophysiological characters of tetraploid amorpha (Amorpha fruticosa L.) trees",
pages = "206-199",
number = "1",
volume = "13",
url = "conv_549"
}

Tucović, A., Vilotić, D.,& Ivetić, V.. (2004). Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 13(1), 199-206.
conv_549

Tucović A, Vilotić D, Ivetić V. Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.. in Acta herbologica. 2004;13(1):199-206.
conv_549 .

Tucović, Aleksandar, Vilotić, Dragica, Ivetić, Vladan, "Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L." in Acta herbologica, 13, no. 1 (2004):199-206,
conv_549 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
AU  - Vilotić, Dragica
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/129
AB  - Razmatraju se uzroci monotipske i politipske promenljivosti hromozomskih kompleksa golosemenica. Podvlači se aktuelnost izrade kariograma i idiograma vrsta za unapređenje metoda i tehnike njihovog oplemenjivanja. Na praćenje promenljivosti hromozoma utiče porast znanja o funkcionisanju gena na nivou hromozoma i na nivou genoma tj. nadhromozomskom nivou.
AB  - The causes of monotypic and polytypic variability of the gymnosperm chromosome complex were studied. The development of karyogram and idiograms of the species should be applied in the aim of upgrading the breeding method and technique. The study of the chromosome variability depends on the knowledge on gene function at the level of chromosome and at the level of genome, i.e. at the supra-chromosome level.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Promenljivost broja i morfologije hromozoma i oplemenjivanje golosemenica
T1  - Variability of chromosome number and morphology and gymnosperm improvement
EP  - 179
IS  - 90
SP  - 167
DO  - 10.2298/GSF0490167T
UR  - conv_192
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Šijačić-Nikolić, Mirjana and Vilotić, Dragica",
year = "2004",
abstract = "Razmatraju se uzroci monotipske i politipske promenljivosti hromozomskih kompleksa golosemenica. Podvlači se aktuelnost izrade kariograma i idiograma vrsta za unapređenje metoda i tehnike njihovog oplemenjivanja. Na praćenje promenljivosti hromozoma utiče porast znanja o funkcionisanju gena na nivou hromozoma i na nivou genoma tj. nadhromozomskom nivou., The causes of monotypic and polytypic variability of the gymnosperm chromosome complex were studied. The development of karyogram and idiograms of the species should be applied in the aim of upgrading the breeding method and technique. The study of the chromosome variability depends on the knowledge on gene function at the level of chromosome and at the level of genome, i.e. at the supra-chromosome level.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Promenljivost broja i morfologije hromozoma i oplemenjivanje golosemenica, Variability of chromosome number and morphology and gymnosperm improvement",
pages = "179-167",
number = "90",
doi = "10.2298/GSF0490167T",
url = "conv_192"
}

Tucović, A., Šijačić-Nikolić, M.,& Vilotić, D.. (2004). Promenljivost broja i morfologije hromozoma i oplemenjivanje golosemenica. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(90), 167-179.
https://doi.org/10.2298/GSF0490167T
conv_192

Tucović A, Šijačić-Nikolić M, Vilotić D. Promenljivost broja i morfologije hromozoma i oplemenjivanje golosemenica. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2004;(90):167-179.
doi:10.2298/GSF0490167T
conv_192 .

Tucović, Aleksandar, Šijačić-Nikolić, Mirjana, Vilotić, Dragica, "Promenljivost broja i morfologije hromozoma i oplemenjivanje golosemenica" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 90 (2004):167-179,
https://doi.org/10.2298/GSF0490167T .,
conv_192 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Isajev, Vasilije
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
AU  - Vilotić, Dragica
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/154
AB  - Sposobnost subspontanog naseljavanje biljaka na nova staništa i njihovo prodiranje u sastav domaćih biljnih zajednica označava se kao invazija biljaka. Invazija drveća i žbunja u šumske zajednice je retka pojava u nas i zahteva posebna istraživanja u cilju njihovog suzbijanja ili oplemenjivanje. Kao objekat odabrane su gajene sastojine i subspontane populacije u cenozama drveća i žbunja u Srbiji. Ocenjivana je promenljivost morfofizioloških osobina na nivou stabala, populacija i vrste kao celine. U stacionarnim sastojinama i ogledima premeravana su i statistički analizirana kvantjtativna svojstva stabala i linija polusrodnika. Stabilnost, konkurentnost tj. invaziona sposobnost civitnjace rezultat su postojanja tri nivoa adaptibilnosti: ontogenetske, populacione i filogenetske. Kako se proces adaptacije obavlja na više nivoa postoji za svaki od nivoa poseban-specifičan kriterijum adaptibilnosti. Uzrasna adaptibilnost nije bila od značaja sve dok se nije shvatilo da je jedinka izložena prirodnom odabiranju (borba za opstanak, selektivna prednost i dr.); značajan nivo uslovio je intenzivnu aktivnost na izradi modela ontogeneze drveća-žbunja. Izučavanjem populacija uočen je uticaj rasturanja jednosemenih mahuna kao i promenljivost individua na dinamičnost populacija. Treći, filogenetski nivo adaptacije, preko sukcesivnih generacija, ima odlučujuću ulogu u evoluciji civitnjace. Stoga se može govoriti o opštem potencijalu adaptivnosti koji karakteriše sposobnost civitnjace kao vrste. Invaziona sposobnost civitnjace ne može se shvatiti bez izvesnih imanentnih suprotnosti: stalno prevazilaženje genetičko-fizioloških i ekoloških ograničenja: kao vrsta stalno razvija nove potencije, a kao jedinka je zavisna od drugih jedinki, tj. od genotipa i spoljašnjih sila, te često ne može da opstane - preživi. Izneti podaci u prilozima mogu biti od značaja za suzbijanje i oplemenjivanje civitnjace u nas. U prošlosti se smatralo da ove pojave spadaju u delokrug ekologije mada one zaslužuju veću pažnju herbologa nego što su je do sada dobile.
AB  - The variability of amorpha morphophysiological characters in Serbia has been assessed at the level of trees, populations and species in general. A good phenotype is the result of multiannual selection (struggle for survival, selective value, etc.).
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Uzroci invazije civitnjace (Amorpha fruticosa L.) na šumska staništa Srbije
T1  - Causes of amorpha (Amorpha fruticosa L.) invasion of forest sites in Serbia
EP  - 26
IS  - 1
SP  - 19
VL  - 13
UR  - conv_547
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Isajev, Vasilije and Šijačić-Nikolić, Mirjana and Vilotić, Dragica",
year = "2004",
abstract = "Sposobnost subspontanog naseljavanje biljaka na nova staništa i njihovo prodiranje u sastav domaćih biljnih zajednica označava se kao invazija biljaka. Invazija drveća i žbunja u šumske zajednice je retka pojava u nas i zahteva posebna istraživanja u cilju njihovog suzbijanja ili oplemenjivanje. Kao objekat odabrane su gajene sastojine i subspontane populacije u cenozama drveća i žbunja u Srbiji. Ocenjivana je promenljivost morfofizioloških osobina na nivou stabala, populacija i vrste kao celine. U stacionarnim sastojinama i ogledima premeravana su i statistički analizirana kvantjtativna svojstva stabala i linija polusrodnika. Stabilnost, konkurentnost tj. invaziona sposobnost civitnjace rezultat su postojanja tri nivoa adaptibilnosti: ontogenetske, populacione i filogenetske. Kako se proces adaptacije obavlja na više nivoa postoji za svaki od nivoa poseban-specifičan kriterijum adaptibilnosti. Uzrasna adaptibilnost nije bila od značaja sve dok se nije shvatilo da je jedinka izložena prirodnom odabiranju (borba za opstanak, selektivna prednost i dr.); značajan nivo uslovio je intenzivnu aktivnost na izradi modela ontogeneze drveća-žbunja. Izučavanjem populacija uočen je uticaj rasturanja jednosemenih mahuna kao i promenljivost individua na dinamičnost populacija. Treći, filogenetski nivo adaptacije, preko sukcesivnih generacija, ima odlučujuću ulogu u evoluciji civitnjace. Stoga se može govoriti o opštem potencijalu adaptivnosti koji karakteriše sposobnost civitnjace kao vrste. Invaziona sposobnost civitnjace ne može se shvatiti bez izvesnih imanentnih suprotnosti: stalno prevazilaženje genetičko-fizioloških i ekoloških ograničenja: kao vrsta stalno razvija nove potencije, a kao jedinka je zavisna od drugih jedinki, tj. od genotipa i spoljašnjih sila, te često ne može da opstane - preživi. Izneti podaci u prilozima mogu biti od značaja za suzbijanje i oplemenjivanje civitnjace u nas. U prošlosti se smatralo da ove pojave spadaju u delokrug ekologije mada one zaslužuju veću pažnju herbologa nego što su je do sada dobile., The variability of amorpha morphophysiological characters in Serbia has been assessed at the level of trees, populations and species in general. A good phenotype is the result of multiannual selection (struggle for survival, selective value, etc.).",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Uzroci invazije civitnjace (Amorpha fruticosa L.) na šumska staništa Srbije, Causes of amorpha (Amorpha fruticosa L.) invasion of forest sites in Serbia",
pages = "26-19",
number = "1",
volume = "13",
url = "conv_547"
}

Tucović, A., Isajev, V., Šijačić-Nikolić, M.,& Vilotić, D.. (2004). Uzroci invazije civitnjace (Amorpha fruticosa L.) na šumska staništa Srbije. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 13(1), 19-26.
conv_547

Tucović A, Isajev V, Šijačić-Nikolić M, Vilotić D. Uzroci invazije civitnjace (Amorpha fruticosa L.) na šumska staništa Srbije. in Acta herbologica. 2004;13(1):19-26.
conv_547 .

Tucović, Aleksandar, Isajev, Vasilije, Šijačić-Nikolić, Mirjana, Vilotić, Dragica, "Uzroci invazije civitnjace (Amorpha fruticosa L.) na šumska staništa Srbije" in Acta herbologica, 13, no. 1 (2004):19-26,
conv_547 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Isajev, Vasilije
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/127
AB  - Introdukcijom stranih vrsta osetno se obogaćuje dendroflora zemlje i dovodi do pojave sekundarnih areala gajenih vrsta, koji se veoma razlikuju od vrste do vrste. Karakteristike areala prikazane su za bagrenac (Amorpha fruticosa L) vrstu koja ima veoma izraženu tendenciju subspontanog širenja u Srbiji. Inventarizacija stabala obavljena je stacionarnim i maršutnim istraživanjima cenoza vrste.
AB  - The introduction of allochthonous species enriches the trees and shrubs of the country and leads to the phenomenon of the secondary range of cultivated species, which differs very much from species to species. The amorpha (Amorpha fruticosa L) range characteristics are presented, the species which has a very expressed tendency of subspontaneous spreading in Serbia. The inventory was performed by the stationary and marshroute investigations of the species coenosis.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Sekundarni areal i ekofiziološke karakteristike Amorpha fruticosa L. u Srbiji
T1  - Secondary range and ecophysiological characteristics of Amorpha fruticosa L. in Serbia
EP  - 230
IS  - 89
SP  - 223
DO  - 10.2298/GSF0489223T
UR  - conv_180
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Isajev, Vasilije and Šijačić-Nikolić, Mirjana",
year = "2004",
abstract = "Introdukcijom stranih vrsta osetno se obogaćuje dendroflora zemlje i dovodi do pojave sekundarnih areala gajenih vrsta, koji se veoma razlikuju od vrste do vrste. Karakteristike areala prikazane su za bagrenac (Amorpha fruticosa L) vrstu koja ima veoma izraženu tendenciju subspontanog širenja u Srbiji. Inventarizacija stabala obavljena je stacionarnim i maršutnim istraživanjima cenoza vrste., The introduction of allochthonous species enriches the trees and shrubs of the country and leads to the phenomenon of the secondary range of cultivated species, which differs very much from species to species. The amorpha (Amorpha fruticosa L) range characteristics are presented, the species which has a very expressed tendency of subspontaneous spreading in Serbia. The inventory was performed by the stationary and marshroute investigations of the species coenosis.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Sekundarni areal i ekofiziološke karakteristike Amorpha fruticosa L. u Srbiji, Secondary range and ecophysiological characteristics of Amorpha fruticosa L. in Serbia",
pages = "230-223",
number = "89",
doi = "10.2298/GSF0489223T",
url = "conv_180"
}

Tucović, A., Isajev, V.,& Šijačić-Nikolić, M.. (2004). Sekundarni areal i ekofiziološke karakteristike Amorpha fruticosa L. u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(89), 223-230.
https://doi.org/10.2298/GSF0489223T
conv_180

Tucović A, Isajev V, Šijačić-Nikolić M. Sekundarni areal i ekofiziološke karakteristike Amorpha fruticosa L. u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2004;(89):223-230.
doi:10.2298/GSF0489223T
conv_180 .

Tucović, Aleksandar, Isajev, Vasilije, Šijačić-Nikolić, Mirjana, "Sekundarni areal i ekofiziološke karakteristike Amorpha fruticosa L. u Srbiji" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 89 (2004):223-230,
https://doi.org/10.2298/GSF0489223T .,
conv_180 .

TY  - JOUR
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Vilotić, Dragica
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/132
AB  - U radu su izneti osnovni podaci o pojavi polupatuljaka u subspontanom potomstvu severnog crvenog hrasta. Kalemljenjem plemki sa polupatuljastih stabala na podloge srodnih vrsta skraćuje se juvenilna etapa odnosno ubrzava pojava cvetanja, indikuju se samooplodnja i mogućnost ukrštanja u srodstvu. Specifičnost poduhvata zahteva: (1) definisanje tipa željenog kultivara; (2) izradu modela kultivara i (3) određivanje genetičke prirode zamišljenog kultivara. Izgradnja kultivara je u osmišljenom i dugotrajnom delovanju.
AB  - The main data on the occurrence of semi-dwarfs in the subspontaneous progeny of American red oak were researched. The grafting of scions from semi-dwarf trees on the stock of related species shortens the juvenile stage, i.e. accelerates the flowering, induces the self-fertilization and potential crossing of related species. The specific undertaking requires to: (1) define the desired type of the dwarf cultivar, (2) develop the model, and (3) plan the genetic nature of the conceived cultivar. The development of cultivars relies on the conceived and long-term activity.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Polupatuljci u subspontanom potomstvu i sinteza patuljastih kultivara crvenog hrasta
T1  - Semi-dwarfs in the subspontaneous progeny and the synthesis of red oak dwarf cultivars
EP  - 190
IS  - 90
SP  - 181
DO  - 10.2298/GSF0490181S
UR  - conv_193
ER  - 

@article{
author = "Šijačić-Nikolić, Mirjana and Tucović, Aleksandar and Vilotić, Dragica",
year = "2004",
abstract = "U radu su izneti osnovni podaci o pojavi polupatuljaka u subspontanom potomstvu severnog crvenog hrasta. Kalemljenjem plemki sa polupatuljastih stabala na podloge srodnih vrsta skraćuje se juvenilna etapa odnosno ubrzava pojava cvetanja, indikuju se samooplodnja i mogućnost ukrštanja u srodstvu. Specifičnost poduhvata zahteva: (1) definisanje tipa željenog kultivara; (2) izradu modela kultivara i (3) određivanje genetičke prirode zamišljenog kultivara. Izgradnja kultivara je u osmišljenom i dugotrajnom delovanju., The main data on the occurrence of semi-dwarfs in the subspontaneous progeny of American red oak were researched. The grafting of scions from semi-dwarf trees on the stock of related species shortens the juvenile stage, i.e. accelerates the flowering, induces the self-fertilization and potential crossing of related species. The specific undertaking requires to: (1) define the desired type of the dwarf cultivar, (2) develop the model, and (3) plan the genetic nature of the conceived cultivar. The development of cultivars relies on the conceived and long-term activity.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Polupatuljci u subspontanom potomstvu i sinteza patuljastih kultivara crvenog hrasta, Semi-dwarfs in the subspontaneous progeny and the synthesis of red oak dwarf cultivars",
pages = "190-181",
number = "90",
doi = "10.2298/GSF0490181S",
url = "conv_193"
}

Šijačić-Nikolić, M., Tucović, A.,& Vilotić, D.. (2004). Polupatuljci u subspontanom potomstvu i sinteza patuljastih kultivara crvenog hrasta. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(90), 181-190.
https://doi.org/10.2298/GSF0490181S
conv_193

Šijačić-Nikolić M, Tucović A, Vilotić D. Polupatuljci u subspontanom potomstvu i sinteza patuljastih kultivara crvenog hrasta. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2004;(90):181-190.
doi:10.2298/GSF0490181S
conv_193 .

Šijačić-Nikolić, Mirjana, Tucović, Aleksandar, Vilotić, Dragica, "Polupatuljci u subspontanom potomstvu i sinteza patuljastih kultivara crvenog hrasta" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 90 (2004):181-190,
https://doi.org/10.2298/GSF0490181S .,
conv_193 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Vilotić, Dragica
AU  - Ivetić, Vladan
PY  - 2004
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/152
AB  - Fenofaza cvetanja, plodonošenja i morfologija reproduktivnih organa, privlače znatnu pažnju istraživača korovske vegetacije drveća i žbunja u našoj zemlji, naročito pri ekofiziološkim, taksonomskim i sličnim proučavanjima. Morfologija cvetnih i plodnih cvasti ni do danas nije izgubila svoj značaj jer doprinosi rešavanju mnogih pitanja filogenije i objašnjenju abnormalnih pojava pri obrazovanju ovih organa. U našoj zemlji višefazno cvetanje evidentirano je kod sirijskog hibiskusa (Hibiscus syriacus L.). Proučavanja su obuhvatila subspontana stabla bagrenca na plavnim šumskim staništima, kao delà šire analize biologije reproduktivnog ciklusa ove korovske vrste kod nas. Uporedna morfofiziološka analiza obuhvatila je više karakteristika cvasti, cvetova i plodova ekstremnih i kontrolnih stabala ove vrste. Višefazno cvetanje uočeno je i osmatrano na 9 od 218 žbunova. Evidentirana je razlika u morfologiji i merenim parametrima cvasti (Tabela 2) i plodova kod prolećnog i ponovljenih letnjih i kasno letnjih cvetanja i plodonošenja kada su spoljašnji uslovi sredine (temperatura, vlažnost, dužina dana i dr.) kao i metabolitički procesi osetno različiti od onih pri prolećnom cvetanju. Pretpostavlja se da su uočene razlike, tako neobične za cvetanje i urod žbunova bagrenca, rezultat kontinuiranog (sileptičkog) rasta cvetnih izdanaka, odnosno posebnog genotipa. Ponovljeno cvetanje obrazuje se u interakciji genotipa (G) i faktora spoljašnje sredine (E). Ovaj odnos iskazan je pomoću formule: P=G+E+EG; interakcija (EG) različito se iskazuje kod analiziranih žbunova. Istina, u literaturi ima ne malo pretpostavki da su mehaničke ozlede ili lomljenje stabala ili izdanaka, uzrok ponovljenog cvetanja ili plodonošenja. Višefazno (višestruko) cvetanje i plodonošenje pri osetno izmenjenim spoljašnjim uslovima uzima se kao mogućnost za odgajivanje novih genotipova s obzirom da se biološka reprodukcija ostvaruje u drugačijim uslovima oprašivanja i uslovima spoljašnje sredine. Ipak, do danas višestruko cvetanje je nedovoljno korišćeno u oplemenjivanju bagrenca.
AB  - Attention has been focused on the occurrence of polyphase flowering and fructification of individual amorpha trees and the role of internal and external factors.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - Višefazno cvetanje i plodonošenje bagrenca
T1  - Polyphase flowering and fructification of amorpha
EP  - 198
IS  - 1
SP  - 193
VL  - 13
UR  - conv_548
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Vilotić, Dragica and Ivetić, Vladan",
year = "2004",
abstract = "Fenofaza cvetanja, plodonošenja i morfologija reproduktivnih organa, privlače znatnu pažnju istraživača korovske vegetacije drveća i žbunja u našoj zemlji, naročito pri ekofiziološkim, taksonomskim i sličnim proučavanjima. Morfologija cvetnih i plodnih cvasti ni do danas nije izgubila svoj značaj jer doprinosi rešavanju mnogih pitanja filogenije i objašnjenju abnormalnih pojava pri obrazovanju ovih organa. U našoj zemlji višefazno cvetanje evidentirano je kod sirijskog hibiskusa (Hibiscus syriacus L.). Proučavanja su obuhvatila subspontana stabla bagrenca na plavnim šumskim staništima, kao delà šire analize biologije reproduktivnog ciklusa ove korovske vrste kod nas. Uporedna morfofiziološka analiza obuhvatila je više karakteristika cvasti, cvetova i plodova ekstremnih i kontrolnih stabala ove vrste. Višefazno cvetanje uočeno je i osmatrano na 9 od 218 žbunova. Evidentirana je razlika u morfologiji i merenim parametrima cvasti (Tabela 2) i plodova kod prolećnog i ponovljenih letnjih i kasno letnjih cvetanja i plodonošenja kada su spoljašnji uslovi sredine (temperatura, vlažnost, dužina dana i dr.) kao i metabolitički procesi osetno različiti od onih pri prolećnom cvetanju. Pretpostavlja se da su uočene razlike, tako neobične za cvetanje i urod žbunova bagrenca, rezultat kontinuiranog (sileptičkog) rasta cvetnih izdanaka, odnosno posebnog genotipa. Ponovljeno cvetanje obrazuje se u interakciji genotipa (G) i faktora spoljašnje sredine (E). Ovaj odnos iskazan je pomoću formule: P=G+E+EG; interakcija (EG) različito se iskazuje kod analiziranih žbunova. Istina, u literaturi ima ne malo pretpostavki da su mehaničke ozlede ili lomljenje stabala ili izdanaka, uzrok ponovljenog cvetanja ili plodonošenja. Višefazno (višestruko) cvetanje i plodonošenje pri osetno izmenjenim spoljašnjim uslovima uzima se kao mogućnost za odgajivanje novih genotipova s obzirom da se biološka reprodukcija ostvaruje u drugačijim uslovima oprašivanja i uslovima spoljašnje sredine. Ipak, do danas višestruko cvetanje je nedovoljno korišćeno u oplemenjivanju bagrenca., Attention has been focused on the occurrence of polyphase flowering and fructification of individual amorpha trees and the role of internal and external factors.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "Višefazno cvetanje i plodonošenje bagrenca, Polyphase flowering and fructification of amorpha",
pages = "198-193",
number = "1",
volume = "13",
url = "conv_548"
}

Tucović, A., Vilotić, D.,& Ivetić, V.. (2004). Višefazno cvetanje i plodonošenje bagrenca. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 13(1), 193-198.
conv_548

Tucović A, Vilotić D, Ivetić V. Višefazno cvetanje i plodonošenje bagrenca. in Acta herbologica. 2004;13(1):193-198.
conv_548 .

Tucović, Aleksandar, Vilotić, Dragica, Ivetić, Vladan, "Višefazno cvetanje i plodonošenje bagrenca" in Acta herbologica, 13, no. 1 (2004):193-198,
conv_548 .

TY  - JOUR
AU  - Ivetić, Vladan
AU  - Tucović, Aleksandar
PY  - 2003
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/113
AB  - Opisana je pojava polikarpnih plodova na šest od 100 stabala gorskog javora tj. sa 3, 4 i 8 plodova na jednoj plodnoj dršci (karpoforu). Osmokarpni plodovi do sada nisu uočeni na području Srbije i Crne Gore, a i šire. Iznosi se pretpostavka o uzroku pojave polikarpnih plodova.
AB  - The occurrence of polycarpous fruits on six out of 100 sycamore maples, i e. with 3, 4 and 8 fruits on one carpophore is described. Eight-carpous fruits have not been recorded to date in the region of the Serbia and Montenegro, and wider. The cause of the development of polycarpous fruits has been hypothesized.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Pojava višekrilatih plodova na gajenim stablima gorskog javora - Acer pseudoplatanus L
T1  - Occurrence of poly-winged fruits on cultivated sycamore maples - Acer pseudoplatanus L
EP  - 127
IS  - 87
SP  - 119
DO  - 10.2298/GSF0387119I
UR  - conv_144
ER  - 

@article{
author = "Ivetić, Vladan and Tucović, Aleksandar",
year = "2003",
abstract = "Opisana je pojava polikarpnih plodova na šest od 100 stabala gorskog javora tj. sa 3, 4 i 8 plodova na jednoj plodnoj dršci (karpoforu). Osmokarpni plodovi do sada nisu uočeni na području Srbije i Crne Gore, a i šire. Iznosi se pretpostavka o uzroku pojave polikarpnih plodova., The occurrence of polycarpous fruits on six out of 100 sycamore maples, i e. with 3, 4 and 8 fruits on one carpophore is described. Eight-carpous fruits have not been recorded to date in the region of the Serbia and Montenegro, and wider. The cause of the development of polycarpous fruits has been hypothesized.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Pojava višekrilatih plodova na gajenim stablima gorskog javora - Acer pseudoplatanus L, Occurrence of poly-winged fruits on cultivated sycamore maples - Acer pseudoplatanus L",
pages = "127-119",
number = "87",
doi = "10.2298/GSF0387119I",
url = "conv_144"
}

Ivetić, V.,& Tucović, A.. (2003). Pojava višekrilatih plodova na gajenim stablima gorskog javora - Acer pseudoplatanus L. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(87), 119-127.
https://doi.org/10.2298/GSF0387119I
conv_144

Ivetić V, Tucović A. Pojava višekrilatih plodova na gajenim stablima gorskog javora - Acer pseudoplatanus L. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2003;(87):119-127.
doi:10.2298/GSF0387119I
conv_144 .

Ivetić, Vladan, Tucović, Aleksandar, "Pojava višekrilatih plodova na gajenim stablima gorskog javora - Acer pseudoplatanus L" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 87 (2003):119-127,
https://doi.org/10.2298/GSF0387119I .,
conv_144 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Isajev, Vasilije
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
PY  - 2003
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/106
AB  - Znanja o drveću početkom XXI veka ne mogu se porediti sa onima početkom 50-tih godina HH veka. Drveće se odlikuje dugovečnošću, adaptivnošću, velikom promenljivošću, veoma složenom organizacijom, ne samo morfološkom anatomskom i fiziološkom, već i na genetičkom nivou. U radu se razmatra uloga funkcionalne diploidizacije drvenastih poliploida na genetičku organizaciju sadašnjih diploida (sekundarnih, tercijarnih i kvaternih). Proces diploidizacije ima ogroman evolucioni i tehnološki potencijal.
AB  - The knowledge of trees at the beginning of the 21st century cannot be compared to that in the early fifties of the 20th century. Trees are characterized by longevity, adaptation, high variability, very complex organization, not only morphological, anatomical, physiological, but also at the genetic level. The effect of functional diploidisation of woody polyploids on genetic organization of actual diploids (secondary, tertiary and quaternary) has been dealt with. The process of diploidisation has a huge evolution and technological potential.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Funkcionalna diploidizacija i prirodna i usmerena evolucija drveća
T1  - Functional diploidisation and natural and artificial evolution of trees
EP  - 170
IS  - 88
SP  - 157
DO  - 10.2298/GSF0388157T
UR  - conv_164
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Isajev, Vasilije and Šijačić-Nikolić, Mirjana",
year = "2003",
abstract = "Znanja o drveću početkom XXI veka ne mogu se porediti sa onima početkom 50-tih godina HH veka. Drveće se odlikuje dugovečnošću, adaptivnošću, velikom promenljivošću, veoma složenom organizacijom, ne samo morfološkom anatomskom i fiziološkom, već i na genetičkom nivou. U radu se razmatra uloga funkcionalne diploidizacije drvenastih poliploida na genetičku organizaciju sadašnjih diploida (sekundarnih, tercijarnih i kvaternih). Proces diploidizacije ima ogroman evolucioni i tehnološki potencijal., The knowledge of trees at the beginning of the 21st century cannot be compared to that in the early fifties of the 20th century. Trees are characterized by longevity, adaptation, high variability, very complex organization, not only morphological, anatomical, physiological, but also at the genetic level. The effect of functional diploidisation of woody polyploids on genetic organization of actual diploids (secondary, tertiary and quaternary) has been dealt with. The process of diploidisation has a huge evolution and technological potential.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Funkcionalna diploidizacija i prirodna i usmerena evolucija drveća, Functional diploidisation and natural and artificial evolution of trees",
pages = "170-157",
number = "88",
doi = "10.2298/GSF0388157T",
url = "conv_164"
}

Tucović, A., Isajev, V.,& Šijačić-Nikolić, M.. (2003). Funkcionalna diploidizacija i prirodna i usmerena evolucija drveća. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(88), 157-170.
https://doi.org/10.2298/GSF0388157T
conv_164

Tucović A, Isajev V, Šijačić-Nikolić M. Funkcionalna diploidizacija i prirodna i usmerena evolucija drveća. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2003;(88):157-170.
doi:10.2298/GSF0388157T
conv_164 .

Tucović, Aleksandar, Isajev, Vasilije, Šijačić-Nikolić, Mirjana, "Funkcionalna diploidizacija i prirodna i usmerena evolucija drveća" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 88 (2003):157-170,
https://doi.org/10.2298/GSF0388157T .,
conv_164 .

TY  - JOUR
AU  - Ocokoljić, Mirjana
AU  - Tucović, Aleksandar
PY  - 2002
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/102
AB  - Razmatraju se neke karakteristike živorodnih stabala munike (Pinus heldreichii Christ) u Srbiji i predlaže zaštita gajenih stabala u parku stare meteorološke opservatorije na Slaviji u Beogradu, kao izuzetne prirodne retkosti.
AB  - Some characteristics of viviparous white-bark pine (Pinus heldreichii Christ) trees in Serbia have been studied. The protection of cultivated trees in the Park of the old Meteorological Observatory at Slavija Belgrade, has been proposed, as the exceptional natural rarities.
PB  - Zavod za zaštitu prirode, Beograd
T2  - Zaštita prirode
T1  - Živorodna stabla munike - izuzetna pojava u dendroflori Srbije
T1  - Viviparous white-bark pine trees - exceptional phenomenon vd the dendroflora of serbia
EP  - 110
IS  - 2
SP  - 103
VL  - 53
UR  - conv_639
ER  - 

@article{
author = "Ocokoljić, Mirjana and Tucović, Aleksandar",
year = "2002",
abstract = "Razmatraju se neke karakteristike živorodnih stabala munike (Pinus heldreichii Christ) u Srbiji i predlaže zaštita gajenih stabala u parku stare meteorološke opservatorije na Slaviji u Beogradu, kao izuzetne prirodne retkosti., Some characteristics of viviparous white-bark pine (Pinus heldreichii Christ) trees in Serbia have been studied. The protection of cultivated trees in the Park of the old Meteorological Observatory at Slavija Belgrade, has been proposed, as the exceptional natural rarities.",
publisher = "Zavod za zaštitu prirode, Beograd",
journal = "Zaštita prirode",
title = "Živorodna stabla munike - izuzetna pojava u dendroflori Srbije, Viviparous white-bark pine trees - exceptional phenomenon vd the dendroflora of serbia",
pages = "110-103",
number = "2",
volume = "53",
url = "conv_639"
}

Ocokoljić, M.,& Tucović, A.. (2002). Živorodna stabla munike - izuzetna pojava u dendroflori Srbije. in Zaštita prirode
Zavod za zaštitu prirode, Beograd., 53(2), 103-110.
conv_639

Ocokoljić M, Tucović A. Živorodna stabla munike - izuzetna pojava u dendroflori Srbije. in Zaštita prirode. 2002;53(2):103-110.
conv_639 .

Ocokoljić, Mirjana, Tucović, Aleksandar, "Živorodna stabla munike - izuzetna pojava u dendroflori Srbije" in Zaštita prirode, 53, no. 2 (2002):103-110,
conv_639 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Isajev, Vasilije
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
PY  - 2002
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/100
AB  - Autori ističu da mutacije osetno uvećavaju promenljivost drveća i žbunja. Neke mutacije neposredno uvećavaju ekonomsku vrednost a druge tek kroz efekte ostvarljive rekombinacijama. Sa izdvajanjem kategorije uslovno spontanih mutacija društveni interes ka daljem izučavanju mutacija raste. Danas možemo izučavati samo sumarni mutacioni proces (spontane+uslovno-spontane).
AB  - Mutations include the changes of the inherited material and they occur naturally, but very rarely. This paper presents the spontaneous and induced mutations, their frequency of occurrence and applicability for the needs of plant production in forestry. The initial material includes the trees and shrubs of Serbia, and the methods are the comparative morpho-physiological analysis, ionising radiation and chemical half-sib tests Spontaneous mutations in our country have been recorded more frequently since the sixties and the study of intra-variability of trees and shrubs in Serbia has been intensified. They include the changes of growth habit, character of increment, abnormalities in the structure of vegetative and generative organs. By selection and vegetative propagation, numerous ornamental tree and shrub varieties have been synthesised over a more or less long period. After the discovery of the vigour of triploid mutants trees, their mass production has been elaborated: by crossing triploid and diploid trees By the treatment of the reproductive material by ionising radiation (UV, gamma rays, terminal neutrons), and chemical materials, the frequency of mutations increased drastically, especially with higher doses up to 100% in the treated organisms. The mutants have, as a rule, reduced growth elements, reduced adaptation, and when selected and propagated vegetatively, they ensure a rich initial material for the synthesis of numerous ornamental cultivars of trees and shrubs. The method of radiation breeding is the most promising for the improvement of ornamental plants, while mass production of triploid mutants is the only method used in the improvement of forest trees.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Spontane i indukovane mutacije u dendroflori Srbije i njihova upotrebna vrednost
T1  - Spontaneous and induced mutations in the trees and shrubs of Serbia and their usability value
EP  - 48
IS  - 86
SP  - 31
DO  - 10.2298/GSF0286031T
UR  - conv_123
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Isajev, Vasilije and Šijačić-Nikolić, Mirjana",
year = "2002",
abstract = "Autori ističu da mutacije osetno uvećavaju promenljivost drveća i žbunja. Neke mutacije neposredno uvećavaju ekonomsku vrednost a druge tek kroz efekte ostvarljive rekombinacijama. Sa izdvajanjem kategorije uslovno spontanih mutacija društveni interes ka daljem izučavanju mutacija raste. Danas možemo izučavati samo sumarni mutacioni proces (spontane+uslovno-spontane)., Mutations include the changes of the inherited material and they occur naturally, but very rarely. This paper presents the spontaneous and induced mutations, their frequency of occurrence and applicability for the needs of plant production in forestry. The initial material includes the trees and shrubs of Serbia, and the methods are the comparative morpho-physiological analysis, ionising radiation and chemical half-sib tests Spontaneous mutations in our country have been recorded more frequently since the sixties and the study of intra-variability of trees and shrubs in Serbia has been intensified. They include the changes of growth habit, character of increment, abnormalities in the structure of vegetative and generative organs. By selection and vegetative propagation, numerous ornamental tree and shrub varieties have been synthesised over a more or less long period. After the discovery of the vigour of triploid mutants trees, their mass production has been elaborated: by crossing triploid and diploid trees By the treatment of the reproductive material by ionising radiation (UV, gamma rays, terminal neutrons), and chemical materials, the frequency of mutations increased drastically, especially with higher doses up to 100% in the treated organisms. The mutants have, as a rule, reduced growth elements, reduced adaptation, and when selected and propagated vegetatively, they ensure a rich initial material for the synthesis of numerous ornamental cultivars of trees and shrubs. The method of radiation breeding is the most promising for the improvement of ornamental plants, while mass production of triploid mutants is the only method used in the improvement of forest trees.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Spontane i indukovane mutacije u dendroflori Srbije i njihova upotrebna vrednost, Spontaneous and induced mutations in the trees and shrubs of Serbia and their usability value",
pages = "48-31",
number = "86",
doi = "10.2298/GSF0286031T",
url = "conv_123"
}

Tucović, A., Isajev, V.,& Šijačić-Nikolić, M.. (2002). Spontane i indukovane mutacije u dendroflori Srbije i njihova upotrebna vrednost. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(86), 31-48.
https://doi.org/10.2298/GSF0286031T
conv_123

Tucović A, Isajev V, Šijačić-Nikolić M. Spontane i indukovane mutacije u dendroflori Srbije i njihova upotrebna vrednost. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2002;(86):31-48.
doi:10.2298/GSF0286031T
conv_123 .

Tucović, Aleksandar, Isajev, Vasilije, Šijačić-Nikolić, Mirjana, "Spontane i indukovane mutacije u dendroflori Srbije i njihova upotrebna vrednost" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 86 (2002):31-48,
https://doi.org/10.2298/GSF0286031T .,
conv_123 .

TY  - JOUR
AU  - Tucović, Aleksandar
AU  - Isajev, Vasilije
AU  - Šijačić-Nikolić, Mirjana
PY  - 2000
UR  - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/77
AB  - Analiza prirode interakcija 'genotip-sredina ' obezbedila je razlikovanje tri biološka nivoa adaptivnosti pajasena tj.: (1) ontogenetski, (2) populacioni i (3) filogenetski. U radu je ocenjivana promenjivost morfofizioloških osobina pajasena u Srbiji na nivou populacija, stabala i linija polusrodnika. Dobar fenotip je rezultat dugotrajne selekcije. Priroda reakcije na delovanje selekcije nije uvek predvidiva s obzirom da genotipovi poseduju razne fenotipske reakcije, posebno u odnosu na adaptibilnost. S obzirom da se proces adaptacija odvija na raznim nivoima biološke organizacije, za svaki od njih treba utvrditi specifične kriterijume adaptivnosti.
AB  - The analysis of the nature of interactions 'genotype-environment' made it possible to distinguish three biological levels of tree of heaven adaptation, i.e.: (1) ontogenetic, (2) population, and (3) phylogenetic. This paper assesses the variability of morphophysiological characteristics of tree of heaven in Serbia at the level of populations, trees and half-sib lines. A good phenotype results from long-term selection. The nature of reaction to the effect of selection is not always predictable, as genotypes are capable of various phenotypic reactions, especially regarding adaptability. As the process of adaptations is carried out at different levels of biological organization, specific criteria of adaptation should be determined for each of them.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
T2  - Glasnik Šumarskog fakulteta
T1  - Genetičko-ekološke osnove adaptivnosti pajasena u Srbiji
T1  - Genetic-ecological bases of tree of heaven Ailanthus altissima Swingle adaptation in Serbia
EP  - 225
IS  - 82
SP  - 215
UR  - conv_91
ER  - 

@article{
author = "Tucović, Aleksandar and Isajev, Vasilije and Šijačić-Nikolić, Mirjana",
year = "2000",
abstract = "Analiza prirode interakcija 'genotip-sredina ' obezbedila je razlikovanje tri biološka nivoa adaptivnosti pajasena tj.: (1) ontogenetski, (2) populacioni i (3) filogenetski. U radu je ocenjivana promenjivost morfofizioloških osobina pajasena u Srbiji na nivou populacija, stabala i linija polusrodnika. Dobar fenotip je rezultat dugotrajne selekcije. Priroda reakcije na delovanje selekcije nije uvek predvidiva s obzirom da genotipovi poseduju razne fenotipske reakcije, posebno u odnosu na adaptibilnost. S obzirom da se proces adaptacija odvija na raznim nivoima biološke organizacije, za svaki od njih treba utvrditi specifične kriterijume adaptivnosti., The analysis of the nature of interactions 'genotype-environment' made it possible to distinguish three biological levels of tree of heaven adaptation, i.e.: (1) ontogenetic, (2) population, and (3) phylogenetic. This paper assesses the variability of morphophysiological characteristics of tree of heaven in Serbia at the level of populations, trees and half-sib lines. A good phenotype results from long-term selection. The nature of reaction to the effect of selection is not always predictable, as genotypes are capable of various phenotypic reactions, especially regarding adaptability. As the process of adaptations is carried out at different levels of biological organization, specific criteria of adaptation should be determined for each of them.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Genetičko-ekološke osnove adaptivnosti pajasena u Srbiji, Genetic-ecological bases of tree of heaven Ailanthus altissima Swingle adaptation in Serbia",
pages = "225-215",
number = "82",
url = "conv_91"
}

Tucović, A., Isajev, V.,& Šijačić-Nikolić, M.. (2000). Genetičko-ekološke osnove adaptivnosti pajasena u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(82), 215-225.
conv_91

Tucović A, Isajev V, Šijačić-Nikolić M. Genetičko-ekološke osnove adaptivnosti pajasena u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2000;(82):215-225.
conv_91 .

Tucović, Aleksandar, Isajev, Vasilije, Šijačić-Nikolić, Mirjana, "Genetičko-ekološke osnove adaptivnosti pajasena u Srbiji" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 82 (2000):215-225,
conv_91 .