Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.
Morphophysiological characters of tetraploid amorpha (Amorpha fruticosa L.) trees
Апстракт
Poliploidi su organizmi sa tri ili više osnovnih, haploidnih hromozomskih garnitura. Skoro 40% skrivenosemenica su poliploidi. Ekološki značaj poliploidije je veliki. U poređenju sa srodnim diploidima oni se češće sreću u pionirskim zajednicama drveća i žbunja na koje deluju ± stresni faktori (mraz, suša, ekstremne temperature i si.). Objekat istraživanja su retka tetraploidna stabla na šumskim plavnim zajednicama bagrenca. Kariološko-sistematske odlike žbunova tetraploidne amorfe evidentirane su još od Tschenkova, 1930; Wannschera, 1934; TuRNERA, 1956; Berger et al, 1958; Hindakova, 1967, i drugih. Osnovni metod obavljene analize je uporedno morfofizioloska analiza tetraploidnih i kontrolnih (diploidnih) stabala vrste. Prvi uočljivi efekti tetraploidije ogledaju se u uvećanju razmera listova, cvasti i plodova. Kao rezultat tetraploidije ispoljavaju se znači gigantizma, izraženog u uvećanju mernih osobina, kao i u broju cvetova i plodova u cvastima. Uvećanje kvantitativnih svojstava ob...ezbeđuje adaptivnost žbunova, usled čega su analizirana stabla podesan materijal za delovanje prirodne i usmerene selekcije; očigledno je da analizirana stabla nisu odmah pogodna za praktično gajenje. Tetraploidi predstavljaju isključivi interes kao prelazna etapa u usmerenoj selekciji, s obzirom da se pri semenom razmnožavanju stiču bolje mogućnosti za odabiranje najboljih genotipova. Pojava tetraploidnih individua bagrenca je poseban vid mutacija tzv. mutacija genoma (Tucović, 1990). Poliploidi su, najverovatnije, bolje prilagođeni ka kolonizaciji šumskih staništa od strane korovskih vrsta, usled izražene uniformnosti. Oni kao sunđer "upijaju" nove rekombinacije i mutacije. Poliploidija, usled toga, predstavlja efikasan zaštitni sistem, koji sprečava delovanje prirodne selekcije na pojedine gene i pogoduje fenotipskoj uniformnosti. Sposobnost poloploida ka kolonizaciji nenaseljenih staništa ili novootkrivenih staništa, verovatno je osnovni uzrok, uspešnog širenja bagrenca u raznim područjima sekundarnog areala vrste, nezavisno od toga, bili oni drevnog ili novijeg porekla.
The statistical parameters of morpho-physiological characters of tetraploid amorpha vegetative and generative organs were compared to those of diploid amorpha trees. The results are significant for the determination of the nature of polyploidy: auto- or alloploidy, i.e. for the faster selection of the samples for cytological and genetic analyses of amorpha.
Кључне речи:
polyploids / morphological characters / genome / Amorpha fruticosa L.Извор:
Acta herbologica, 2004, 13, 1, 199-206Издавач:
- Herbološko društvo Srbije
Институција/група
Šumarski fakultetTY - JOUR AU - Tucović, Aleksandar AU - Vilotić, Dragica AU - Ivetić, Vladan PY - 2004 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/151 AB - Poliploidi su organizmi sa tri ili više osnovnih, haploidnih hromozomskih garnitura. Skoro 40% skrivenosemenica su poliploidi. Ekološki značaj poliploidije je veliki. U poređenju sa srodnim diploidima oni se češće sreću u pionirskim zajednicama drveća i žbunja na koje deluju ± stresni faktori (mraz, suša, ekstremne temperature i si.). Objekat istraživanja su retka tetraploidna stabla na šumskim plavnim zajednicama bagrenca. Kariološko-sistematske odlike žbunova tetraploidne amorfe evidentirane su još od Tschenkova, 1930; Wannschera, 1934; TuRNERA, 1956; Berger et al, 1958; Hindakova, 1967, i drugih. Osnovni metod obavljene analize je uporedno morfofizioloska analiza tetraploidnih i kontrolnih (diploidnih) stabala vrste. Prvi uočljivi efekti tetraploidije ogledaju se u uvećanju razmera listova, cvasti i plodova. Kao rezultat tetraploidije ispoljavaju se znači gigantizma, izraženog u uvećanju mernih osobina, kao i u broju cvetova i plodova u cvastima. Uvećanje kvantitativnih svojstava obezbeđuje adaptivnost žbunova, usled čega su analizirana stabla podesan materijal za delovanje prirodne i usmerene selekcije; očigledno je da analizirana stabla nisu odmah pogodna za praktično gajenje. Tetraploidi predstavljaju isključivi interes kao prelazna etapa u usmerenoj selekciji, s obzirom da se pri semenom razmnožavanju stiču bolje mogućnosti za odabiranje najboljih genotipova. Pojava tetraploidnih individua bagrenca je poseban vid mutacija tzv. mutacija genoma (Tucović, 1990). Poliploidi su, najverovatnije, bolje prilagođeni ka kolonizaciji šumskih staništa od strane korovskih vrsta, usled izražene uniformnosti. Oni kao sunđer "upijaju" nove rekombinacije i mutacije. Poliploidija, usled toga, predstavlja efikasan zaštitni sistem, koji sprečava delovanje prirodne selekcije na pojedine gene i pogoduje fenotipskoj uniformnosti. Sposobnost poloploida ka kolonizaciji nenaseljenih staništa ili novootkrivenih staništa, verovatno je osnovni uzrok, uspešnog širenja bagrenca u raznim područjima sekundarnog areala vrste, nezavisno od toga, bili oni drevnog ili novijeg porekla. AB - The statistical parameters of morpho-physiological characters of tetraploid amorpha vegetative and generative organs were compared to those of diploid amorpha trees. The results are significant for the determination of the nature of polyploidy: auto- or alloploidy, i.e. for the faster selection of the samples for cytological and genetic analyses of amorpha. PB - Herbološko društvo Srbije T2 - Acta herbologica T1 - Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L. T1 - Morphophysiological characters of tetraploid amorpha (Amorpha fruticosa L.) trees EP - 206 IS - 1 SP - 199 VL - 13 UR - conv_549 ER -
@article{ author = "Tucović, Aleksandar and Vilotić, Dragica and Ivetić, Vladan", year = "2004", abstract = "Poliploidi su organizmi sa tri ili više osnovnih, haploidnih hromozomskih garnitura. Skoro 40% skrivenosemenica su poliploidi. Ekološki značaj poliploidije je veliki. U poređenju sa srodnim diploidima oni se češće sreću u pionirskim zajednicama drveća i žbunja na koje deluju ± stresni faktori (mraz, suša, ekstremne temperature i si.). Objekat istraživanja su retka tetraploidna stabla na šumskim plavnim zajednicama bagrenca. Kariološko-sistematske odlike žbunova tetraploidne amorfe evidentirane su još od Tschenkova, 1930; Wannschera, 1934; TuRNERA, 1956; Berger et al, 1958; Hindakova, 1967, i drugih. Osnovni metod obavljene analize je uporedno morfofizioloska analiza tetraploidnih i kontrolnih (diploidnih) stabala vrste. Prvi uočljivi efekti tetraploidije ogledaju se u uvećanju razmera listova, cvasti i plodova. Kao rezultat tetraploidije ispoljavaju se znači gigantizma, izraženog u uvećanju mernih osobina, kao i u broju cvetova i plodova u cvastima. Uvećanje kvantitativnih svojstava obezbeđuje adaptivnost žbunova, usled čega su analizirana stabla podesan materijal za delovanje prirodne i usmerene selekcije; očigledno je da analizirana stabla nisu odmah pogodna za praktično gajenje. Tetraploidi predstavljaju isključivi interes kao prelazna etapa u usmerenoj selekciji, s obzirom da se pri semenom razmnožavanju stiču bolje mogućnosti za odabiranje najboljih genotipova. Pojava tetraploidnih individua bagrenca je poseban vid mutacija tzv. mutacija genoma (Tucović, 1990). Poliploidi su, najverovatnije, bolje prilagođeni ka kolonizaciji šumskih staništa od strane korovskih vrsta, usled izražene uniformnosti. Oni kao sunđer "upijaju" nove rekombinacije i mutacije. Poliploidija, usled toga, predstavlja efikasan zaštitni sistem, koji sprečava delovanje prirodne selekcije na pojedine gene i pogoduje fenotipskoj uniformnosti. Sposobnost poloploida ka kolonizaciji nenaseljenih staništa ili novootkrivenih staništa, verovatno je osnovni uzrok, uspešnog širenja bagrenca u raznim područjima sekundarnog areala vrste, nezavisno od toga, bili oni drevnog ili novijeg porekla., The statistical parameters of morpho-physiological characters of tetraploid amorpha vegetative and generative organs were compared to those of diploid amorpha trees. The results are significant for the determination of the nature of polyploidy: auto- or alloploidy, i.e. for the faster selection of the samples for cytological and genetic analyses of amorpha.", publisher = "Herbološko društvo Srbije", journal = "Acta herbologica", title = "Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L., Morphophysiological characters of tetraploid amorpha (Amorpha fruticosa L.) trees", pages = "206-199", number = "1", volume = "13", url = "conv_549" }
Tucović, A., Vilotić, D.,& Ivetić, V.. (2004). Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.. in Acta herbologica Herbološko društvo Srbije., 13(1), 199-206. conv_549
Tucović A, Vilotić D, Ivetić V. Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L.. in Acta herbologica. 2004;13(1):199-206. conv_549 .
Tucović, Aleksandar, Vilotić, Dragica, Ivetić, Vladan, "Morfofiziološke osobine stabala tetraploidnog bagrenca - Amorpha fruticosa L." in Acta herbologica, 13, no. 1 (2004):199-206, conv_549 .