Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji
Acidity of selected industrial wood species in Serbia
Abstract
Imajući u vidu da kiselost drveta ima važnu ulogu u mnogim oblastima primene drvnih proizvoda, u ovom radu istražen je sadržaj kiselina u uzorcima domaćih vrsta bukve, jele i topole. Shodno tome, određen je sadržaj kiselina rastvorljivih u hladnoj vodi, kao i sadržaj vezanih kiselina, odnosno kiselina koje nisu rastvorljive u hladnoj vodi. Kako bi se izračunao sadržaj vezanih kiselina u drvetu bilo je neophodno da se odredi ukupan sadržaj kiselina. U tu svrhu primenjena je metoda koja se zasniva na ekstrakciji drvnog materijala u 0,1 M rastvoru natrijum acetata, na sobnoj temperaturi; Nakon čega je titracijom sa 0,1 M natrijum hidroksidom određena ekvivalentna tačka koja predstavlja ukupan sadržaj kiselina u datom uzorku. Sadržaj vezanih (nerastvornih) kiselina određen je kao razlika ukupnih i rastvorljivih kiselina. Sadržaj rastvorljivih kiselina bio je 3 do 5 puta manji od sadržaja vezanih kiselina, pri čemu su jedino uzorci topole pokazali statistički niže vrednosti. Međutim, sadrža...j vezanih kiselina značajno se razlikovao u odnosu na ispitivanu drvnu vrstu. Vezanih kiselina bilo je najviše u uzorcima drveta jele, i to približno dva puta više u odnosu na topolu, te za oko 61% više u odnosu na bukvu. Takođe, uočena je jaka korelacija između sadržaja vezanih kiselina u drvetu i vremena želiranja urea-formaldehidnog (UF) veziva u smeši sa odgovarajućim ekstraktima u vreloj vodi. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da kiselost drveta predstavlja značajan uticajni faktor u procesima u drvnoj industriji koji se zasnivaju na upotrebi UF veziva.
The acidity of wood has an important role in many areas of wood applications. Hence, this paper presents a study on the acidity of beech, fir and poplar, as the representatives of the most industrially utilized wood species in Serbia. The contents of both the soluble and insoluble acids were determined through the extraction methods with cold distilled water and sodium acetate solution, respectively, followed by the titration with sodium hydroxide solution. The acidity strongly differs among the three wood species used in this research. The amount of insoluble acids was the highest in fir, almost twice as much than in poplar, and about 68% higher than in fir wood species. Such differences also showed a strong correlation with the gel times of UF adhesive mixes with hot water extracts.
Keywords:
UF adhesive / soluble acids / insoluble acids / gel time / acidity of woodSource:
Glasnik Šumarskog fakulteta, 2016, 113, 69-76Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
Funding / projects:
- Establishment of Wood Plantations Intended for Afforestation of Serbia (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-31041)
Collections
Institution/Community
Šumarski fakultetTY - JOUR AU - Popović, Mlađan AU - Điporović-Momčilović, Milanka AU - Gavrilović-Grmuša, Ivana AU - Popović, Jasmina PY - 2016 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/735 AB - Imajući u vidu da kiselost drveta ima važnu ulogu u mnogim oblastima primene drvnih proizvoda, u ovom radu istražen je sadržaj kiselina u uzorcima domaćih vrsta bukve, jele i topole. Shodno tome, određen je sadržaj kiselina rastvorljivih u hladnoj vodi, kao i sadržaj vezanih kiselina, odnosno kiselina koje nisu rastvorljive u hladnoj vodi. Kako bi se izračunao sadržaj vezanih kiselina u drvetu bilo je neophodno da se odredi ukupan sadržaj kiselina. U tu svrhu primenjena je metoda koja se zasniva na ekstrakciji drvnog materijala u 0,1 M rastvoru natrijum acetata, na sobnoj temperaturi; Nakon čega je titracijom sa 0,1 M natrijum hidroksidom određena ekvivalentna tačka koja predstavlja ukupan sadržaj kiselina u datom uzorku. Sadržaj vezanih (nerastvornih) kiselina određen je kao razlika ukupnih i rastvorljivih kiselina. Sadržaj rastvorljivih kiselina bio je 3 do 5 puta manji od sadržaja vezanih kiselina, pri čemu su jedino uzorci topole pokazali statistički niže vrednosti. Međutim, sadržaj vezanih kiselina značajno se razlikovao u odnosu na ispitivanu drvnu vrstu. Vezanih kiselina bilo je najviše u uzorcima drveta jele, i to približno dva puta više u odnosu na topolu, te za oko 61% više u odnosu na bukvu. Takođe, uočena je jaka korelacija između sadržaja vezanih kiselina u drvetu i vremena želiranja urea-formaldehidnog (UF) veziva u smeši sa odgovarajućim ekstraktima u vreloj vodi. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da kiselost drveta predstavlja značajan uticajni faktor u procesima u drvnoj industriji koji se zasnivaju na upotrebi UF veziva. AB - The acidity of wood has an important role in many areas of wood applications. Hence, this paper presents a study on the acidity of beech, fir and poplar, as the representatives of the most industrially utilized wood species in Serbia. The contents of both the soluble and insoluble acids were determined through the extraction methods with cold distilled water and sodium acetate solution, respectively, followed by the titration with sodium hydroxide solution. The acidity strongly differs among the three wood species used in this research. The amount of insoluble acids was the highest in fir, almost twice as much than in poplar, and about 68% higher than in fir wood species. Such differences also showed a strong correlation with the gel times of UF adhesive mixes with hot water extracts. PB - Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd T2 - Glasnik Šumarskog fakulteta T1 - Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji T1 - Acidity of selected industrial wood species in Serbia EP - 76 IS - 113 SP - 69 DO - 10.2298/GSF1613069P UR - conv_437 ER -
@article{ author = "Popović, Mlađan and Điporović-Momčilović, Milanka and Gavrilović-Grmuša, Ivana and Popović, Jasmina", year = "2016", abstract = "Imajući u vidu da kiselost drveta ima važnu ulogu u mnogim oblastima primene drvnih proizvoda, u ovom radu istražen je sadržaj kiselina u uzorcima domaćih vrsta bukve, jele i topole. Shodno tome, određen je sadržaj kiselina rastvorljivih u hladnoj vodi, kao i sadržaj vezanih kiselina, odnosno kiselina koje nisu rastvorljive u hladnoj vodi. Kako bi se izračunao sadržaj vezanih kiselina u drvetu bilo je neophodno da se odredi ukupan sadržaj kiselina. U tu svrhu primenjena je metoda koja se zasniva na ekstrakciji drvnog materijala u 0,1 M rastvoru natrijum acetata, na sobnoj temperaturi; Nakon čega je titracijom sa 0,1 M natrijum hidroksidom određena ekvivalentna tačka koja predstavlja ukupan sadržaj kiselina u datom uzorku. Sadržaj vezanih (nerastvornih) kiselina određen je kao razlika ukupnih i rastvorljivih kiselina. Sadržaj rastvorljivih kiselina bio je 3 do 5 puta manji od sadržaja vezanih kiselina, pri čemu su jedino uzorci topole pokazali statistički niže vrednosti. Međutim, sadržaj vezanih kiselina značajno se razlikovao u odnosu na ispitivanu drvnu vrstu. Vezanih kiselina bilo je najviše u uzorcima drveta jele, i to približno dva puta više u odnosu na topolu, te za oko 61% više u odnosu na bukvu. Takođe, uočena je jaka korelacija između sadržaja vezanih kiselina u drvetu i vremena želiranja urea-formaldehidnog (UF) veziva u smeši sa odgovarajućim ekstraktima u vreloj vodi. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da kiselost drveta predstavlja značajan uticajni faktor u procesima u drvnoj industriji koji se zasnivaju na upotrebi UF veziva., The acidity of wood has an important role in many areas of wood applications. Hence, this paper presents a study on the acidity of beech, fir and poplar, as the representatives of the most industrially utilized wood species in Serbia. The contents of both the soluble and insoluble acids were determined through the extraction methods with cold distilled water and sodium acetate solution, respectively, followed by the titration with sodium hydroxide solution. The acidity strongly differs among the three wood species used in this research. The amount of insoluble acids was the highest in fir, almost twice as much than in poplar, and about 68% higher than in fir wood species. Such differences also showed a strong correlation with the gel times of UF adhesive mixes with hot water extracts.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd", journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta", title = "Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji, Acidity of selected industrial wood species in Serbia", pages = "76-69", number = "113", doi = "10.2298/GSF1613069P", url = "conv_437" }
Popović, M., Điporović-Momčilović, M., Gavrilović-Grmuša, I.,& Popović, J.. (2016). Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd.(113), 69-76. https://doi.org/10.2298/GSF1613069P conv_437
Popović M, Điporović-Momčilović M, Gavrilović-Grmuša I, Popović J. Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji. in Glasnik Šumarskog fakulteta. 2016;(113):69-76. doi:10.2298/GSF1613069P conv_437 .
Popović, Mlađan, Điporović-Momčilović, Milanka, Gavrilović-Grmuša, Ivana, Popović, Jasmina, "Kiselost odabranih vrsta industrijskog drveća u Srbiji" in Glasnik Šumarskog fakulteta, no. 113 (2016):69-76, https://doi.org/10.2298/GSF1613069P ., conv_437 .