@article{
author = "Ivetić, Vladan and Devetaković, Jovana and Davorija, Zoran and Šijačić-Nikolić, Mirjana",
year = "2015",
abstract = "Crni grab je vrlo značajna vrsta pionirskih zajednica zaštitnog karaktera, ali je do sada zapostavljan u izboru vrsta za pošumljavanje iako postoje široke mogućnosti njegove upotrebe. U Srbiji ne postoje izdvojeni semenski objekti crnog graba, kao ni organizovana proizvodnja reproduktivnog materijala. Ispitivanje genetičke varijabilnosti crnog graba na nivou linija polusrodnika iz dela njegovog areala doprinosi upoznavanju potencijala vrste i predstavlja osnovu za izbor adekvatnog reproduktivnog materijala za potrebe masovnog pošumljavanja. Individualna selekcija po 15 semenskih stabala za potrebe ovih istraživanja obavljena je na tri lokaliteta: Jagnjenica, Junaci i Vojmisliće; severoistočno od Gazivodskog jezera, gazdinska jedinica Crni vrh-Deževski. Ukupno je analizirano 945 sadnica, iz 45 linija polusrodnika. Na dvogodišnjim sadnicama crnog graba postoji varijabilnost istraživanih pokazatelja kvaliteta između linija polusrodnika. U tom smislu se jasno mogu izdvojiti semenska stabla sa najvećim potencijalom za proizvodnju reproduktivnog materijala. U sprovedenom istraživanju, kao materinsko stablo sa najkvalitetnijim potomstvom može se izdvojiti linija 15 iz provenijencije Junaci. Na dvogodišnjim sadnicama crnog graba postoji varijabilnost istraživanih pokazatelja kvaliteta između provenijencija, osim za visinu nakon druge godine i ukupnu masu sadnica u suvom stanju. Zbog najvećih vrednosti prečnika korenovog vrata u prvoj i drugoj godini, kao i mase sadnica u suvom stanju, može se izdvojiti provenijencija Jagnjenica, naročito zbog pretežne namene sadnica crnog graba za sadnju na teškim terenima. Uticaj linija polusrodnika i provenijencije na koncentraciju istraživanih hranljivih materija treba dalje ispitivati na većem broju uzoraka. U tom smislu ohrabruje činjenica da najveće koncentracije kalijuma u nadzemnom delu i korenu imaju sadnice iz provenijencije Jagnjenica, koje ujedno pokazuju i najveće vrednosti prečnika, što je pouzdan pokazatelj razvijenosti korena., Hop Hornbeam (Ostrya carpinifolia Scop.) seedlings from 45 half-sib lines, from three provenances were analyzed. Intra-population variability between half-sib lines was found for morphological attributes of two-year seedlings. In this sense, maternal (seed) trees with the greatest potential for the production of reproductive material may be selected. Interpopulation variability between provenances was found for morphological and physiological attributes, except for the height and dry mass of the two-year seedlings. The influence of half-sib lines and provenances on the concentration of the studied nutrients should be further examined in a larger number of samples. Despite its large potential, Hop Hornbeam is not used for afforestation in Serbia. In those terms, we should work to change attitudes in the selection of the common types of reforestation species.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd",
journal = "Glasnik Šumarskog fakulteta",
title = "Intra-and inter-provenance variability of Ostrya carpinifolia Scop. seedlings",
pages = "41-33",
number = "112",
doi = "10.2298/GSF1512033I",
url = "conv_429"
}
