Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku
Evidentiality and Mоdality in English and Serbian Academic Discourse of Forestry Research Papers

2018
Preuzimanje 🢃
Članak u časopisu (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
S obzirom na to da je jedan od najinteresantnijih problema sa kojim se suočavaju istraživači modalnosti veza između evidencijalnosti, odnosno označavanja izvora informacije, I epistemičke modalnosti, ovaj rad predstavlja pokušaj da se komparativno ispita status evidencijalnosti u engleskom I srpskom akademskom diskursu I korpusu šumarstva. Istraživanjeje sprovedeno tako što su posmatrani marked evidencijalnosti u korpusu tekstova na engleskomjeziku, koji se sastojao od naučnih članaka iz oblasti šumarstva iz časopisa sa SCI liste I knjige iz oblasti ekologije šuma, dokje korpus na srpskom jeziku sastavljen od članaka koje su napisali različiti autori iz dva izdanja časopisa Glasnik šumarskog fakulteta u Beogradu. Broj dosadašnjih studija koje su se bavile teorijskim statusom evidencijalnosti ili njenim opisom u srpskom jeziku nije veliki, štoje predstavljalo dodatni razlog za izradu ove studije. Opis evidencijalnostije načinjen pomoću primera iz tekstova na srpskom I engleskom jeziku, ...dok je posebna pažnja posvećena određenim prilozima, glagolima percepcije I nekim evidencijalnim konstrukcijama. Nalazi I opisi evidencijalnosti su predstavljeni komparativno, a ustanovljenoje da ova dvajezika generalno izražavaju evidencijalnost sličnim sredstvima. Opisane su neke interesantne konstrukcije I razlike u upotrebi markera evidencijalnosti, kao što su, na primer, dvoslojna evidencijalnost u engleskom jeziku I evidencijalne konstrukcije sa glagolom moći I glagolima kognicije u srpskom jeziku. Utvrđena svrha ovih konstrukcija je ograđivanje, kao jedna od tipičnih karakteristika akademskog diskursa. Još jedna odlika tekstova na srpskom je niz glagola percepcije, dok se nulta evidencijalnost javila u samojednom primeru u korpusu tekstova na engleskom jeziku. Ovo istraživanje sugeriše da se istajezička sredstva mogu upotrebiti kao marker evidencijalnosti I epistemičke modalnosti, čiji stepen epistemičke evaluacije varira u zavisnosti od tipa izvora informacije I konkretnog markera evidencijalnosti koji je upotrebljen. Dok se epistemička komponenta u evidencijalima smatra fakultativnom, njen stepen se kreće duž gradijenta. Iako evidencijalnost I epistemička modalnost pripadaju različitim semantičkim oblastima, pronađeno je da se često preklapaju. Ipak, predloženoje da se se granica između ove dve oblasti zadrži, uprkos čestom preklapanju u markerima, koji samo na prvi pogled deluju kao čisto evidencijalni.
The aim of this paper is to investigate the relationship between evidential-ity and epistemic modality in English and Serbian academic discourse of scientific articles in the field of forestry. Two corpora consisting of scientific texts in each of the two languages were formed and examples of evidentiality and epistemic modality were recorded in them. The findings and descriptions of evidentiality are presented comparatively, and the general finding is that the two languages generally express evidentiality through similar means. Some interesting constructions and differences in the use of evidential markers were described, such as two-layered evidentiality in English and evidential constructions with the verb moći 'can' and verbs of cognition in Serbian. The established purpose of these constructions is hedging, as one of the typical features of academic discourse. Another feature of the Serbian texts is a range of verbs of perception, while zero evidentiality appears in the English co...rpus only. The research suggests that the same linguistic means can be used as markers of evidentiality and epistemic modality, whose degree of epistemic evaluation varies depending on the type of information source and the evidential marker used. The epistemic component in evidentials is seen as faculta-tive, while its degree varies along a gradient. Although evidentiality and epistemic modality deal with different semantic areas, a common overlap between them was found. However, it is proposed that demarcation between these two areas be maintained , despite the common overlap of these two areas in markers which only seem to be purely evidential at first sight.
Ključne reči:
evidencijalnost / epistemička modalnost / akademski diskurs / evidentiality / evidential markers / epistemic modality / academic discourseIzvor:
Anali Filološkog fakulteta, 2018, 30, 1, 179-202Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd
Institucija/grupa
Šumarski fakultetTY - JOUR AU - Lazić, Katarina PY - 2018 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/895 AB - S obzirom na to da je jedan od najinteresantnijih problema sa kojim se suočavaju istraživači modalnosti veza između evidencijalnosti, odnosno označavanja izvora informacije, I epistemičke modalnosti, ovaj rad predstavlja pokušaj da se komparativno ispita status evidencijalnosti u engleskom I srpskom akademskom diskursu I korpusu šumarstva. Istraživanjeje sprovedeno tako što su posmatrani marked evidencijalnosti u korpusu tekstova na engleskomjeziku, koji se sastojao od naučnih članaka iz oblasti šumarstva iz časopisa sa SCI liste I knjige iz oblasti ekologije šuma, dokje korpus na srpskom jeziku sastavljen od članaka koje su napisali različiti autori iz dva izdanja časopisa Glasnik šumarskog fakulteta u Beogradu. Broj dosadašnjih studija koje su se bavile teorijskim statusom evidencijalnosti ili njenim opisom u srpskom jeziku nije veliki, štoje predstavljalo dodatni razlog za izradu ove studije. Opis evidencijalnostije načinjen pomoću primera iz tekstova na srpskom I engleskom jeziku, dok je posebna pažnja posvećena određenim prilozima, glagolima percepcije I nekim evidencijalnim konstrukcijama. Nalazi I opisi evidencijalnosti su predstavljeni komparativno, a ustanovljenoje da ova dvajezika generalno izražavaju evidencijalnost sličnim sredstvima. Opisane su neke interesantne konstrukcije I razlike u upotrebi markera evidencijalnosti, kao što su, na primer, dvoslojna evidencijalnost u engleskom jeziku I evidencijalne konstrukcije sa glagolom moći I glagolima kognicije u srpskom jeziku. Utvrđena svrha ovih konstrukcija je ograđivanje, kao jedna od tipičnih karakteristika akademskog diskursa. Još jedna odlika tekstova na srpskom je niz glagola percepcije, dok se nulta evidencijalnost javila u samojednom primeru u korpusu tekstova na engleskom jeziku. Ovo istraživanje sugeriše da se istajezička sredstva mogu upotrebiti kao marker evidencijalnosti I epistemičke modalnosti, čiji stepen epistemičke evaluacije varira u zavisnosti od tipa izvora informacije I konkretnog markera evidencijalnosti koji je upotrebljen. Dok se epistemička komponenta u evidencijalima smatra fakultativnom, njen stepen se kreće duž gradijenta. Iako evidencijalnost I epistemička modalnost pripadaju različitim semantičkim oblastima, pronađeno je da se često preklapaju. Ipak, predloženoje da se se granica između ove dve oblasti zadrži, uprkos čestom preklapanju u markerima, koji samo na prvi pogled deluju kao čisto evidencijalni. AB - The aim of this paper is to investigate the relationship between evidential-ity and epistemic modality in English and Serbian academic discourse of scientific articles in the field of forestry. Two corpora consisting of scientific texts in each of the two languages were formed and examples of evidentiality and epistemic modality were recorded in them. The findings and descriptions of evidentiality are presented comparatively, and the general finding is that the two languages generally express evidentiality through similar means. Some interesting constructions and differences in the use of evidential markers were described, such as two-layered evidentiality in English and evidential constructions with the verb moći 'can' and verbs of cognition in Serbian. The established purpose of these constructions is hedging, as one of the typical features of academic discourse. Another feature of the Serbian texts is a range of verbs of perception, while zero evidentiality appears in the English corpus only. The research suggests that the same linguistic means can be used as markers of evidentiality and epistemic modality, whose degree of epistemic evaluation varies depending on the type of information source and the evidential marker used. The epistemic component in evidentials is seen as faculta-tive, while its degree varies along a gradient. Although evidentiality and epistemic modality deal with different semantic areas, a common overlap between them was found. However, it is proposed that demarcation between these two areas be maintained , despite the common overlap of these two areas in markers which only seem to be purely evidential at first sight. PB - Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd T2 - Anali Filološkog fakulteta T1 - Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku T1 - Evidentiality and Mоdality in English and Serbian Academic Discourse of Forestry Research Papers EP - 202 IS - 1 SP - 179 VL - 30 DO - 10.18485/analiff.2018.30.1.10 UR - conv_675 ER -
@article{ author = "Lazić, Katarina", year = "2018", abstract = "S obzirom na to da je jedan od najinteresantnijih problema sa kojim se suočavaju istraživači modalnosti veza između evidencijalnosti, odnosno označavanja izvora informacije, I epistemičke modalnosti, ovaj rad predstavlja pokušaj da se komparativno ispita status evidencijalnosti u engleskom I srpskom akademskom diskursu I korpusu šumarstva. Istraživanjeje sprovedeno tako što su posmatrani marked evidencijalnosti u korpusu tekstova na engleskomjeziku, koji se sastojao od naučnih članaka iz oblasti šumarstva iz časopisa sa SCI liste I knjige iz oblasti ekologije šuma, dokje korpus na srpskom jeziku sastavljen od članaka koje su napisali različiti autori iz dva izdanja časopisa Glasnik šumarskog fakulteta u Beogradu. Broj dosadašnjih studija koje su se bavile teorijskim statusom evidencijalnosti ili njenim opisom u srpskom jeziku nije veliki, štoje predstavljalo dodatni razlog za izradu ove studije. Opis evidencijalnostije načinjen pomoću primera iz tekstova na srpskom I engleskom jeziku, dok je posebna pažnja posvećena određenim prilozima, glagolima percepcije I nekim evidencijalnim konstrukcijama. Nalazi I opisi evidencijalnosti su predstavljeni komparativno, a ustanovljenoje da ova dvajezika generalno izražavaju evidencijalnost sličnim sredstvima. Opisane su neke interesantne konstrukcije I razlike u upotrebi markera evidencijalnosti, kao što su, na primer, dvoslojna evidencijalnost u engleskom jeziku I evidencijalne konstrukcije sa glagolom moći I glagolima kognicije u srpskom jeziku. Utvrđena svrha ovih konstrukcija je ograđivanje, kao jedna od tipičnih karakteristika akademskog diskursa. Još jedna odlika tekstova na srpskom je niz glagola percepcije, dok se nulta evidencijalnost javila u samojednom primeru u korpusu tekstova na engleskom jeziku. Ovo istraživanje sugeriše da se istajezička sredstva mogu upotrebiti kao marker evidencijalnosti I epistemičke modalnosti, čiji stepen epistemičke evaluacije varira u zavisnosti od tipa izvora informacije I konkretnog markera evidencijalnosti koji je upotrebljen. Dok se epistemička komponenta u evidencijalima smatra fakultativnom, njen stepen se kreće duž gradijenta. Iako evidencijalnost I epistemička modalnost pripadaju različitim semantičkim oblastima, pronađeno je da se često preklapaju. Ipak, predloženoje da se se granica između ove dve oblasti zadrži, uprkos čestom preklapanju u markerima, koji samo na prvi pogled deluju kao čisto evidencijalni., The aim of this paper is to investigate the relationship between evidential-ity and epistemic modality in English and Serbian academic discourse of scientific articles in the field of forestry. Two corpora consisting of scientific texts in each of the two languages were formed and examples of evidentiality and epistemic modality were recorded in them. The findings and descriptions of evidentiality are presented comparatively, and the general finding is that the two languages generally express evidentiality through similar means. Some interesting constructions and differences in the use of evidential markers were described, such as two-layered evidentiality in English and evidential constructions with the verb moći 'can' and verbs of cognition in Serbian. The established purpose of these constructions is hedging, as one of the typical features of academic discourse. Another feature of the Serbian texts is a range of verbs of perception, while zero evidentiality appears in the English corpus only. The research suggests that the same linguistic means can be used as markers of evidentiality and epistemic modality, whose degree of epistemic evaluation varies depending on the type of information source and the evidential marker used. The epistemic component in evidentials is seen as faculta-tive, while its degree varies along a gradient. Although evidentiality and epistemic modality deal with different semantic areas, a common overlap between them was found. However, it is proposed that demarcation between these two areas be maintained , despite the common overlap of these two areas in markers which only seem to be purely evidential at first sight.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd", journal = "Anali Filološkog fakulteta", title = "Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku, Evidentiality and Mоdality in English and Serbian Academic Discourse of Forestry Research Papers", pages = "202-179", number = "1", volume = "30", doi = "10.18485/analiff.2018.30.1.10", url = "conv_675" }
Lazić, K.. (2018). Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku. in Anali Filološkog fakulteta Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd., 30(1), 179-202. https://doi.org/10.18485/analiff.2018.30.1.10 conv_675
Lazić K. Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku. in Anali Filološkog fakulteta. 2018;30(1):179-202. doi:10.18485/analiff.2018.30.1.10 conv_675 .
Lazić, Katarina, "Evidencijalnost I modalnost u akademskom diskursu istraživačkih članaka šumarstva na srpskom I engleskom jeziku" in Anali Filološkog fakulteta, 30, no. 1 (2018):179-202, https://doi.org/10.18485/analiff.2018.30.1.10 ., conv_675 .