Fitogeografska analiza travnjaka Ibarskog keja u Kraljevu

Abstract

Na travnim površinama Ibarskog keja u Kraljevu je utvrđeno prisustvo 85 biljnih vrsta. Fitogeografskom analizom flore travnjaka Ibarskog keja utvrđeno je prisustvo 17 flornih elemenata koji su podeljeni u 8 areal tipova i 10 areal grupa. Analiza ukazuje na dominaciju biljaka koje pripadaju evroazijskim flornim elementima (47,05%), zapažene su i četiri ekspanzivne korovske vrste koje pripadaju ovoj grupi flornih elemenata: Urtica dioica L., Cichorium intybus L., Agropyrum repens L., Rubus caesius L. i dve ruderalne, korovske biljne vrste Arctium lappa L. i Cirsium arvense (L.) Scop., koje su nepoželjne na istraživanim travnjacima, druga po zastupljenosti je grupa cirkumpolarni i kosmopolitski florni elementi (15,3%) i treća srednjeevropski florni elementi (11,7%). U flori analiziranih travnjaka zapaža se prisustvo kosmopolitskih, kao i adventivnih vrsta, koje na najbolji način ukazuju na antropogeni uticaj i stepen ruderalizovanosti. Vrste koje pripadaju različitim flornim elementima i areal grupama-tipovima prisutne su u znatno manjem broju. Fitogeografska analiza travnjaka istraživanog područja ukazuje na neophodnost intenzivnijeg održavanja i negovanja istraživanih travnjaka.

The paper presents the results of a chronological analysis of 85 different plant species that are constant on the grasslands of the Ibar Quay in Kraljevo. A detailed chronological analysis of the total flora of all studied grasslands has shown the presence of 17 floral elements, divided into 8 areal types and 10 areal groups. The analysis points to the dominance of plants belonging to the Eurasian floral element (47.05%), with four expansive weed species belonging to this group of floral elements: Urtica dioica L., Cichorium intybus L., Agropyrum repens L., Rubus caesius L., with two ruderal weed species Arctium lappa L. and Cirsium arvense (L.) Scop., which are undesirable in the studied lawns. The second most represented is the group of circumpolar and cosmopolitan floral elements (15.3%) and the third centraleuropean floral elements (11.7%). The presence of cosmopolitan and alien species is observed in the flora of the analyzed grasslands, which best demonstrates the anthropogenic impact and level of ruderalization. The species belonging to different floral elements and areal groups/types are present in a much smaller number. The structure of lawns of the investigated area, compared to the quay research and urban grasslands of Belgrade shows similarity and points to the necessity for more intensive maintenance and cultivation of the lawns in the investigated area.