Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori
Content of heavy metals in the forest of beach on the Mt Crni Vrh and in the forest of sessile oak on the Mt. Fruška Gora
Abstract
Kruženje teških metala u šumskim ekosistemima uslovljeno je pre svega, vrstom elementa, tipom zemljišta i tipom vegetacije koji pojedinačno ili zajedno imaju presudan uticaj za njihovo taloženje u pojedinim delovima ekosistema. U ovom radu su prikazani rezultati proučavanja sadržaja teških metala (Cu, Pb, Cd, i Zn), u zemljištu i u glavnim vegetativnim delovima edifikatora u dva šumska ekosistema: na Crnom Vrhu u šumi bukve (Fagetum montanum) na opodzoljenom kiselom smeđem zemljištu; i na Fruškoj Gori u šumi bukve i hrasta kitnjaka (Quercetum-Fagetum) na kiselom smeđem zemljištu. Uzorkovanje i priprema uzoraka zemljišta i biljnog materijala je obavljena prema metodici UNEP-UN/ECE (1994). Proučavanja osnovnih fizičkih i hemijskih osobina zemljišta vršena su po standardnim metodama koje je prihvatilo JDPZ. Sadržaj ukupnog olova, bakra, kadmijuma i cinka u zemljištu i biljnom materijalu određen je metodom AAS na aparatu tipa PYE Unicam SP9. Na osnovu izvršenih proučavanja može se zaključi...ti da stepen zagađenosti šumske prostirke i zemljišta istraživanim teškim metalima zavisi od stanišnih uslova, osobina zemljišta i uticaja zagađenosti vazduha i depozicije ovih elemenata. U ovom radu istraživan je ukupan sadržaj olova, bakra, kadmijuma i cinka u dva različita šumska staništa Srbije. Utvrđen je stepen opterećenosti prostirke, zemljišta i vegetacije pojedinačnim elementima. U šumskoj prostirci konstatovano je da maksimalno dozvoljen sadržaj prelaze: olovo i bakar na Crnom Vrhu, a kadmijum na oba ispitivana lokaliteta. U polurazloženoj prostirci na Crnom Vrhu utvrđena je izuzetno visoka maksimalna vrednost bakra (1375mg.kg-1) i olova (475mg.kg-1), što je posledica blizine rudarsko-topioničarskog basena Bor. U samom zemljištu sadržaj teških metala (Pb, Cd, Cu i Zn) nalazi se u dozvoljenim granicama prema Pravilniku (SI. glasnik Srbije, br.11/1990). U glavnim biljnim delovima prisustvo Zn i Cu je u granicama prosečnih koncentracija po ECCE(1994) na oba lokaliteta. Na Fruškoj Gori u povišenom sadržaju zastupljeni su Pb i Cd, i to Cd u kori i lišću kitnjaka i bukve, a Pb u kori bukve. Ovi elementi na Crnom Vrhu su u granicama prosečnim po ECCE-u (1994).
The cycling of heavy metals in forest ecosystems is conditioned by type of element, type of soil and type of vegetation that, together or individually, can have a decisive significance for their input in the particular parts of ecosystems. This paper presents the results of the research of heavy metal (Cu, Pb, Cd and Zn), in the two forest ecosystems: on the mountain Crni Vrh in the forest of beech (Fagetum moesiacae montanum) on podzolic acid brown soil; and on the mountain Fruška Gora in the forest of beech and sessile oak (Querco-fagetum) on acid brown soil. The samples of the soil and the preparations of samples were taken according to UNEP-UN/ECE (1994) technique. Major physical and chemical properties of soil were researched by standard methods recognized by JDPZ. The contents of total lead, copper, cadmium and zinc in forest soil and plant material were determined by AAS method on the PYE Unicom SP9 apparatus.
Keywords:
heavy metals / forest soils / forest ecosystem / edificatorsSource:
Zemljište i biljka, 2000, 49, 1, 19-28Publisher:
- Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd
Collections
Institution/Community
Šumarski fakultetTY - JOUR AU - Knežević, Milan AU - Belanović Simić, Snežana AU - Košanin, Olivera AU - Kadović, Ratko PY - 2000 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/70 AB - Kruženje teških metala u šumskim ekosistemima uslovljeno je pre svega, vrstom elementa, tipom zemljišta i tipom vegetacije koji pojedinačno ili zajedno imaju presudan uticaj za njihovo taloženje u pojedinim delovima ekosistema. U ovom radu su prikazani rezultati proučavanja sadržaja teških metala (Cu, Pb, Cd, i Zn), u zemljištu i u glavnim vegetativnim delovima edifikatora u dva šumska ekosistema: na Crnom Vrhu u šumi bukve (Fagetum montanum) na opodzoljenom kiselom smeđem zemljištu; i na Fruškoj Gori u šumi bukve i hrasta kitnjaka (Quercetum-Fagetum) na kiselom smeđem zemljištu. Uzorkovanje i priprema uzoraka zemljišta i biljnog materijala je obavljena prema metodici UNEP-UN/ECE (1994). Proučavanja osnovnih fizičkih i hemijskih osobina zemljišta vršena su po standardnim metodama koje je prihvatilo JDPZ. Sadržaj ukupnog olova, bakra, kadmijuma i cinka u zemljištu i biljnom materijalu određen je metodom AAS na aparatu tipa PYE Unicam SP9. Na osnovu izvršenih proučavanja može se zaključiti da stepen zagađenosti šumske prostirke i zemljišta istraživanim teškim metalima zavisi od stanišnih uslova, osobina zemljišta i uticaja zagađenosti vazduha i depozicije ovih elemenata. U ovom radu istraživan je ukupan sadržaj olova, bakra, kadmijuma i cinka u dva različita šumska staništa Srbije. Utvrđen je stepen opterećenosti prostirke, zemljišta i vegetacije pojedinačnim elementima. U šumskoj prostirci konstatovano je da maksimalno dozvoljen sadržaj prelaze: olovo i bakar na Crnom Vrhu, a kadmijum na oba ispitivana lokaliteta. U polurazloženoj prostirci na Crnom Vrhu utvrđena je izuzetno visoka maksimalna vrednost bakra (1375mg.kg-1) i olova (475mg.kg-1), što je posledica blizine rudarsko-topioničarskog basena Bor. U samom zemljištu sadržaj teških metala (Pb, Cd, Cu i Zn) nalazi se u dozvoljenim granicama prema Pravilniku (SI. glasnik Srbije, br.11/1990). U glavnim biljnim delovima prisustvo Zn i Cu je u granicama prosečnih koncentracija po ECCE(1994) na oba lokaliteta. Na Fruškoj Gori u povišenom sadržaju zastupljeni su Pb i Cd, i to Cd u kori i lišću kitnjaka i bukve, a Pb u kori bukve. Ovi elementi na Crnom Vrhu su u granicama prosečnim po ECCE-u (1994). AB - The cycling of heavy metals in forest ecosystems is conditioned by type of element, type of soil and type of vegetation that, together or individually, can have a decisive significance for their input in the particular parts of ecosystems. This paper presents the results of the research of heavy metal (Cu, Pb, Cd and Zn), in the two forest ecosystems: on the mountain Crni Vrh in the forest of beech (Fagetum moesiacae montanum) on podzolic acid brown soil; and on the mountain Fruška Gora in the forest of beech and sessile oak (Querco-fagetum) on acid brown soil. The samples of the soil and the preparations of samples were taken according to UNEP-UN/ECE (1994) technique. Major physical and chemical properties of soil were researched by standard methods recognized by JDPZ. The contents of total lead, copper, cadmium and zinc in forest soil and plant material were determined by AAS method on the PYE Unicom SP9 apparatus. PB - Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd T2 - Zemljište i biljka T1 - Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori T1 - Content of heavy metals in the forest of beach on the Mt Crni Vrh and in the forest of sessile oak on the Mt. Fruška Gora EP - 28 IS - 1 SP - 19 VL - 49 UR - conv_658 ER -
@article{ author = "Knežević, Milan and Belanović Simić, Snežana and Košanin, Olivera and Kadović, Ratko", year = "2000", abstract = "Kruženje teških metala u šumskim ekosistemima uslovljeno je pre svega, vrstom elementa, tipom zemljišta i tipom vegetacije koji pojedinačno ili zajedno imaju presudan uticaj za njihovo taloženje u pojedinim delovima ekosistema. U ovom radu su prikazani rezultati proučavanja sadržaja teških metala (Cu, Pb, Cd, i Zn), u zemljištu i u glavnim vegetativnim delovima edifikatora u dva šumska ekosistema: na Crnom Vrhu u šumi bukve (Fagetum montanum) na opodzoljenom kiselom smeđem zemljištu; i na Fruškoj Gori u šumi bukve i hrasta kitnjaka (Quercetum-Fagetum) na kiselom smeđem zemljištu. Uzorkovanje i priprema uzoraka zemljišta i biljnog materijala je obavljena prema metodici UNEP-UN/ECE (1994). Proučavanja osnovnih fizičkih i hemijskih osobina zemljišta vršena su po standardnim metodama koje je prihvatilo JDPZ. Sadržaj ukupnog olova, bakra, kadmijuma i cinka u zemljištu i biljnom materijalu određen je metodom AAS na aparatu tipa PYE Unicam SP9. Na osnovu izvršenih proučavanja može se zaključiti da stepen zagađenosti šumske prostirke i zemljišta istraživanim teškim metalima zavisi od stanišnih uslova, osobina zemljišta i uticaja zagađenosti vazduha i depozicije ovih elemenata. U ovom radu istraživan je ukupan sadržaj olova, bakra, kadmijuma i cinka u dva različita šumska staništa Srbije. Utvrđen je stepen opterećenosti prostirke, zemljišta i vegetacije pojedinačnim elementima. U šumskoj prostirci konstatovano je da maksimalno dozvoljen sadržaj prelaze: olovo i bakar na Crnom Vrhu, a kadmijum na oba ispitivana lokaliteta. U polurazloženoj prostirci na Crnom Vrhu utvrđena je izuzetno visoka maksimalna vrednost bakra (1375mg.kg-1) i olova (475mg.kg-1), što je posledica blizine rudarsko-topioničarskog basena Bor. U samom zemljištu sadržaj teških metala (Pb, Cd, Cu i Zn) nalazi se u dozvoljenim granicama prema Pravilniku (SI. glasnik Srbije, br.11/1990). U glavnim biljnim delovima prisustvo Zn i Cu je u granicama prosečnih koncentracija po ECCE(1994) na oba lokaliteta. Na Fruškoj Gori u povišenom sadržaju zastupljeni su Pb i Cd, i to Cd u kori i lišću kitnjaka i bukve, a Pb u kori bukve. Ovi elementi na Crnom Vrhu su u granicama prosečnim po ECCE-u (1994)., The cycling of heavy metals in forest ecosystems is conditioned by type of element, type of soil and type of vegetation that, together or individually, can have a decisive significance for their input in the particular parts of ecosystems. This paper presents the results of the research of heavy metal (Cu, Pb, Cd and Zn), in the two forest ecosystems: on the mountain Crni Vrh in the forest of beech (Fagetum moesiacae montanum) on podzolic acid brown soil; and on the mountain Fruška Gora in the forest of beech and sessile oak (Querco-fagetum) on acid brown soil. The samples of the soil and the preparations of samples were taken according to UNEP-UN/ECE (1994) technique. Major physical and chemical properties of soil were researched by standard methods recognized by JDPZ. The contents of total lead, copper, cadmium and zinc in forest soil and plant material were determined by AAS method on the PYE Unicom SP9 apparatus.", publisher = "Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd", journal = "Zemljište i biljka", title = "Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori, Content of heavy metals in the forest of beach on the Mt Crni Vrh and in the forest of sessile oak on the Mt. Fruška Gora", pages = "28-19", number = "1", volume = "49", url = "conv_658" }
Knežević, M., Belanović Simić, S., Košanin, O.,& Kadović, R.. (2000). Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori. in Zemljište i biljka Unija bioloških naučnih društava Jugoslavije, Beograd., 49(1), 19-28. conv_658
Knežević M, Belanović Simić S, Košanin O, Kadović R. Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori. in Zemljište i biljka. 2000;49(1):19-28. conv_658 .
Knežević, Milan, Belanović Simić, Snežana, Košanin, Olivera, Kadović, Ratko, "Sadržaj teških metala u šumi bukve na Crnom vrhu i kitnjaka na Fruškoj gori" in Zemljište i biljka, 49, no. 1 (2000):19-28, conv_658 .