Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora

2023
Преузимање 🢃
Аутори
Milenković, Ivan
Radojković, Aleksandar
Ćirković, Jovana
Perać, Sanja
Jovanović, Jelena
Branković, Zorica
Milanović, Slobodan

Dobrosavljević, Jovan

Simović, Nemanja
Tadić, Vanja
Žugić, Ana
Branković, Goran
Конференцијски прилог (Објављена верзија)

Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Phytophthora vrste su gljivama slični organizmi u okviru carstva Chromista i
supergrupe SAR (Beakes et al. 2014). Ovi patogeni organizmi su odgovorni za više
devastirajućih epidemija u poljoprivrednim kulturama, prirodnim šumskim ekosistemima,
posađenim šumama i plantažama (Jung et al. 2018). Takođe, izvestan broj Phytophthora i
srodnih patogena napada i morsku floru nanoseći indirektno ogromne štete fauni ovih
osetljivih ekosistema (Talgø et al. 2022). Jedan od većih izazova je kontrola ovih patogenih
organizama i njihovo suzbijanje, posebno uzimajući u obzir ekološki aspekt i neophodnost
izbegavanja hemijskih pesticida, posebno u prirodnim ekosistemima. Ekološki prihvatljivi
biopesticidi bazirani na produktima biljaka, kao što su na primer etarska ulja (EU),
predstavljaju jednu od mogućnosti kontrole na kojoj treba dalje raditi (Vettraino et al. 2022).
U ovom istraživanju smo u laboratorijskim uslovima ispitivali efikasnost EU poreklom iz
niskih četinara prema tri vrste iz... roda Phytophthora (P. plurivora Jung and Burgess, P.
quercina Jung i P. ×cambivora (Petri) Buisman), koje nanose štete na vrednim drvenastim
domaćinima u našim ekosistemima. Korišćene su tri koncentracije (0.05, 0.1 i 0.5%) EU
ekstrahovanih iz tri vrste četinara koje pripadaju familiji Cupressaceae, Lavsonovog
pačempresa (Chamaecyparis lawsoniana (A. Murr.) Parl., džinovske tuje (Thuja plicata Donn
ex D.Don) i obične kleke (Juniperus communis L.), koje su posle rastvaranja u 0.5% TWEEN80
(v/v) dodavane u sterilisanu V8-A hranljivu podlogu pri temperaturi od oko 50°C. Podloga sa
različitim koncentracijama EU je razlivena u Petri posude veličine 90 mm, koje su posle
hlađenja inokulisane komadima agara i micelije približne veličine 4 mm, uzetih sa oboda
napredujuće kolonije odabranih Phytophthora vrsta. Kontrolna grupa je inokulisna komadima
agara sa rastvorom TWEEN80 i destilovane vode. Eksperiment je izveden u tri ponavljanja, a
inkubacija je bila na 20°C u tami. Posle sedam dana inkubacije, utvrđeno je da je EU T. plicata
skoro potpuno inhibiralo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na koncentracijama 0.1% i
0.5%, dok je EU C. lawsoniana zaustavilo rast kolonija jedino na koncentraciji od 0.5%.
Takođe, ulje T. plicata je značajno redukovalo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na
najmanjoj testiranoj koncentraciji od 0.05%. EU J. communis je bilo najmanje efikasno i nije
inhibiralo rast na testiranim koncentracijama. Na osnovu dobijenih rezultata, EU T. plicata je
podvrgnuto enkapsulaciji u biopolimernu matricu kako bi se produžio inhibitorni efekat
putem sporog oslobađanja i sprovelo testiranje in vivo.
Кључне речи:
Phytophthora / patogeni organizmiИзвор:
Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor, 2023, 77-Издавач:
- Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije
Институција/група
Šumarski fakultetTY - CONF AU - Milenković, Ivan AU - Radojković, Aleksandar AU - Ćirković, Jovana AU - Perać, Sanja AU - Jovanović, Jelena AU - Branković, Zorica AU - Milanović, Slobodan AU - Dobrosavljević, Jovan AU - Simović, Nemanja AU - Tadić, Vanja AU - Žugić, Ana AU - Branković, Goran PY - 2023 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/1532 AB - Phytophthora vrste su gljivama slični organizmi u okviru carstva Chromista i supergrupe SAR (Beakes et al. 2014). Ovi patogeni organizmi su odgovorni za više devastirajućih epidemija u poljoprivrednim kulturama, prirodnim šumskim ekosistemima, posađenim šumama i plantažama (Jung et al. 2018). Takođe, izvestan broj Phytophthora i srodnih patogena napada i morsku floru nanoseći indirektno ogromne štete fauni ovih osetljivih ekosistema (Talgø et al. 2022). Jedan od većih izazova je kontrola ovih patogenih organizama i njihovo suzbijanje, posebno uzimajući u obzir ekološki aspekt i neophodnost izbegavanja hemijskih pesticida, posebno u prirodnim ekosistemima. Ekološki prihvatljivi biopesticidi bazirani na produktima biljaka, kao što su na primer etarska ulja (EU), predstavljaju jednu od mogućnosti kontrole na kojoj treba dalje raditi (Vettraino et al. 2022). U ovom istraživanju smo u laboratorijskim uslovima ispitivali efikasnost EU poreklom iz niskih četinara prema tri vrste iz roda Phytophthora (P. plurivora Jung and Burgess, P. quercina Jung i P. ×cambivora (Petri) Buisman), koje nanose štete na vrednim drvenastim domaćinima u našim ekosistemima. Korišćene su tri koncentracije (0.05, 0.1 i 0.5%) EU ekstrahovanih iz tri vrste četinara koje pripadaju familiji Cupressaceae, Lavsonovog pačempresa (Chamaecyparis lawsoniana (A. Murr.) Parl., džinovske tuje (Thuja plicata Donn ex D.Don) i obične kleke (Juniperus communis L.), koje su posle rastvaranja u 0.5% TWEEN80 (v/v) dodavane u sterilisanu V8-A hranljivu podlogu pri temperaturi od oko 50°C. Podloga sa različitim koncentracijama EU je razlivena u Petri posude veličine 90 mm, koje su posle hlađenja inokulisane komadima agara i micelije približne veličine 4 mm, uzetih sa oboda napredujuće kolonije odabranih Phytophthora vrsta. Kontrolna grupa je inokulisna komadima agara sa rastvorom TWEEN80 i destilovane vode. Eksperiment je izveden u tri ponavljanja, a inkubacija je bila na 20°C u tami. Posle sedam dana inkubacije, utvrđeno je da je EU T. plicata skoro potpuno inhibiralo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na koncentracijama 0.1% i 0.5%, dok je EU C. lawsoniana zaustavilo rast kolonija jedino na koncentraciji od 0.5%. Takođe, ulje T. plicata je značajno redukovalo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na najmanjoj testiranoj koncentraciji od 0.05%. EU J. communis je bilo najmanje efikasno i nije inhibiralo rast na testiranim koncentracijama. Na osnovu dobijenih rezultata, EU T. plicata je podvrgnuto enkapsulaciji u biopolimernu matricu kako bi se produžio inhibitorni efekat putem sporog oslobađanja i sprovelo testiranje in vivo. PB - Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor T1 - Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora SP - 77 ER -
@conference{ author = "Milenković, Ivan and Radojković, Aleksandar and Ćirković, Jovana and Perać, Sanja and Jovanović, Jelena and Branković, Zorica and Milanović, Slobodan and Dobrosavljević, Jovan and Simović, Nemanja and Tadić, Vanja and Žugić, Ana and Branković, Goran", year = "2023", abstract = "Phytophthora vrste su gljivama slični organizmi u okviru carstva Chromista i supergrupe SAR (Beakes et al. 2014). Ovi patogeni organizmi su odgovorni za više devastirajućih epidemija u poljoprivrednim kulturama, prirodnim šumskim ekosistemima, posađenim šumama i plantažama (Jung et al. 2018). Takođe, izvestan broj Phytophthora i srodnih patogena napada i morsku floru nanoseći indirektno ogromne štete fauni ovih osetljivih ekosistema (Talgø et al. 2022). Jedan od većih izazova je kontrola ovih patogenih organizama i njihovo suzbijanje, posebno uzimajući u obzir ekološki aspekt i neophodnost izbegavanja hemijskih pesticida, posebno u prirodnim ekosistemima. Ekološki prihvatljivi biopesticidi bazirani na produktima biljaka, kao što su na primer etarska ulja (EU), predstavljaju jednu od mogućnosti kontrole na kojoj treba dalje raditi (Vettraino et al. 2022). U ovom istraživanju smo u laboratorijskim uslovima ispitivali efikasnost EU poreklom iz niskih četinara prema tri vrste iz roda Phytophthora (P. plurivora Jung and Burgess, P. quercina Jung i P. ×cambivora (Petri) Buisman), koje nanose štete na vrednim drvenastim domaćinima u našim ekosistemima. Korišćene su tri koncentracije (0.05, 0.1 i 0.5%) EU ekstrahovanih iz tri vrste četinara koje pripadaju familiji Cupressaceae, Lavsonovog pačempresa (Chamaecyparis lawsoniana (A. Murr.) Parl., džinovske tuje (Thuja plicata Donn ex D.Don) i obične kleke (Juniperus communis L.), koje su posle rastvaranja u 0.5% TWEEN80 (v/v) dodavane u sterilisanu V8-A hranljivu podlogu pri temperaturi od oko 50°C. Podloga sa različitim koncentracijama EU je razlivena u Petri posude veličine 90 mm, koje su posle hlađenja inokulisane komadima agara i micelije približne veličine 4 mm, uzetih sa oboda napredujuće kolonije odabranih Phytophthora vrsta. Kontrolna grupa je inokulisna komadima agara sa rastvorom TWEEN80 i destilovane vode. Eksperiment je izveden u tri ponavljanja, a inkubacija je bila na 20°C u tami. Posle sedam dana inkubacije, utvrđeno je da je EU T. plicata skoro potpuno inhibiralo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na koncentracijama 0.1% i 0.5%, dok je EU C. lawsoniana zaustavilo rast kolonija jedino na koncentraciji od 0.5%. Takođe, ulje T. plicata je značajno redukovalo rast kolonija sve tri Phytophthora vrste na najmanjoj testiranoj koncentraciji od 0.05%. EU J. communis je bilo najmanje efikasno i nije inhibiralo rast na testiranim koncentracijama. Na osnovu dobijenih rezultata, EU T. plicata je podvrgnuto enkapsulaciji u biopolimernu matricu kako bi se produžio inhibitorni efekat putem sporog oslobađanja i sprovelo testiranje in vivo.", publisher = "Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor", title = "Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora", pages = "77" }
Milenković, I., Radojković, A., Ćirković, J., Perać, S., Jovanović, J., Branković, Z., Milanović, S., Dobrosavljević, J., Simović, N., Tadić, V., Žugić, A.,& Branković, G.. (2023). Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije., 77.
Milenković I, Radojković A, Ćirković J, Perać S, Jovanović J, Branković Z, Milanović S, Dobrosavljević J, Simović N, Tadić V, Žugić A, Branković G. Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora. in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor. 2023;:77..
Milenković, Ivan, Radojković, Aleksandar, Ćirković, Jovana, Perać, Sanja, Jovanović, Jelena, Branković, Zorica, Milanović, Slobodan, Dobrosavljević, Jovan, Simović, Nemanja, Tadić, Vanja, Žugić, Ana, Branković, Goran, "Inhibitorni efekat etarskih ulja nekih četinara prema patogenima iz roda Phytophthora" in Zbornik rezimea radova : XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor (2023):77.