Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala
Planning of thinning in beech coppice forests using the local site model of tree growth

2020
Preuzimanje 🢃
Članak u časopisu (Objavljena verzija)

Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
U radu je prezentovana mogućnost korišćenja osnovnih karakteristika razvoja stabala, za planiranje prorednih seča, kao mera nege šuma korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala. Kao primer, korišćeni su dobijeni modeli razvoja dominantnih stabala izdanačkog porekla u kvalitetnim izdanačkim sastojinama na najkarakterističnijim produktivnim staništima na području severoistočne Srbije. Proučavane sastojine bile su u fazi razvoja kada se u postupku pripreme za konverziju uzgojnog oblika - u visoke šume, primenjuju proredne seče kao mere nege. Dobijeni stanišni modeli razvoja visina stabala dominantnog sprata pokazuju korelacionu zavisnost od proizvodnog potencijala staništa, kao i odgovarajuće razlike i specifičnosti u vremenu početka proređivanja i prorednog intervala. Utvrđeno je u kojoj starosti sastojine treba izvršiti prvu proredu, pri kojoj visini stabala dominantnog sprata i koliko treba da iznosi proredni interval.
The paper presents the possibility of using the main characteristics of tree growth for planning the thinning as a stand improvement measure using the local site model of tree growth. It is illustrated using the obtained models of the growth of dominant coppice trees in good-quality coppice stands on the most typical production sites in northeastern Serbia. The investigated stands were in the growth stage when the preparation for their conversion into a high forest implies the implementation of thinning as a stand improvement measure. The obtained site models of the height growth of the overstorey trees point to its positive correlation with the site productivity, as well as certain differences and specificities in the timing of the initial thinning and the thinning interval. The study determines the age when the first thinning should be carried out, the height of the trees to be thinned and the length of the thinning interval.
Ključne reči:
visinski rast / uzgojni tretman / razvojni modeli / prorede / izdanačke šume bukve / thinning / silvicultural treatment / height growth / development models / beech coppice forestsIzvor:
Šumarstvo, 2020, 72, 3-4, 51-62Izdavač:
- Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd
Institucija/grupa
Šumarski fakultetTY - JOUR AU - Krstić, Milun AU - Kanjevac, Branko PY - 2020 UR - https://omorika.sfb.bg.ac.rs/handle/123456789/1127 AB - U radu je prezentovana mogućnost korišćenja osnovnih karakteristika razvoja stabala, za planiranje prorednih seča, kao mera nege šuma korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala. Kao primer, korišćeni su dobijeni modeli razvoja dominantnih stabala izdanačkog porekla u kvalitetnim izdanačkim sastojinama na najkarakterističnijim produktivnim staništima na području severoistočne Srbije. Proučavane sastojine bile su u fazi razvoja kada se u postupku pripreme za konverziju uzgojnog oblika - u visoke šume, primenjuju proredne seče kao mere nege. Dobijeni stanišni modeli razvoja visina stabala dominantnog sprata pokazuju korelacionu zavisnost od proizvodnog potencijala staništa, kao i odgovarajuće razlike i specifičnosti u vremenu početka proređivanja i prorednog intervala. Utvrđeno je u kojoj starosti sastojine treba izvršiti prvu proredu, pri kojoj visini stabala dominantnog sprata i koliko treba da iznosi proredni interval. AB - The paper presents the possibility of using the main characteristics of tree growth for planning the thinning as a stand improvement measure using the local site model of tree growth. It is illustrated using the obtained models of the growth of dominant coppice trees in good-quality coppice stands on the most typical production sites in northeastern Serbia. The investigated stands were in the growth stage when the preparation for their conversion into a high forest implies the implementation of thinning as a stand improvement measure. The obtained site models of the height growth of the overstorey trees point to its positive correlation with the site productivity, as well as certain differences and specificities in the timing of the initial thinning and the thinning interval. The study determines the age when the first thinning should be carried out, the height of the trees to be thinned and the length of the thinning interval. PB - Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd T2 - Šumarstvo T1 - Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala T1 - Planning of thinning in beech coppice forests using the local site model of tree growth EP - 62 IS - 3-4 SP - 51 VL - 72 UR - conv_37 ER -
@article{ author = "Krstić, Milun and Kanjevac, Branko", year = "2020", abstract = "U radu je prezentovana mogućnost korišćenja osnovnih karakteristika razvoja stabala, za planiranje prorednih seča, kao mera nege šuma korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala. Kao primer, korišćeni su dobijeni modeli razvoja dominantnih stabala izdanačkog porekla u kvalitetnim izdanačkim sastojinama na najkarakterističnijim produktivnim staništima na području severoistočne Srbije. Proučavane sastojine bile su u fazi razvoja kada se u postupku pripreme za konverziju uzgojnog oblika - u visoke šume, primenjuju proredne seče kao mere nege. Dobijeni stanišni modeli razvoja visina stabala dominantnog sprata pokazuju korelacionu zavisnost od proizvodnog potencijala staništa, kao i odgovarajuće razlike i specifičnosti u vremenu početka proređivanja i prorednog intervala. Utvrđeno je u kojoj starosti sastojine treba izvršiti prvu proredu, pri kojoj visini stabala dominantnog sprata i koliko treba da iznosi proredni interval., The paper presents the possibility of using the main characteristics of tree growth for planning the thinning as a stand improvement measure using the local site model of tree growth. It is illustrated using the obtained models of the growth of dominant coppice trees in good-quality coppice stands on the most typical production sites in northeastern Serbia. The investigated stands were in the growth stage when the preparation for their conversion into a high forest implies the implementation of thinning as a stand improvement measure. The obtained site models of the height growth of the overstorey trees point to its positive correlation with the site productivity, as well as certain differences and specificities in the timing of the initial thinning and the thinning interval. The study determines the age when the first thinning should be carried out, the height of the trees to be thinned and the length of the thinning interval.", publisher = "Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd", journal = "Šumarstvo", title = "Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala, Planning of thinning in beech coppice forests using the local site model of tree growth", pages = "62-51", number = "3-4", volume = "72", url = "conv_37" }
Krstić, M.,& Kanjevac, B.. (2020). Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala. in Šumarstvo Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet, Beograd., 72(3-4), 51-62. conv_37
Krstić M, Kanjevac B. Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala. in Šumarstvo. 2020;72(3-4):51-62. conv_37 .
Krstić, Milun, Kanjevac, Branko, "Planiranje prorednih seča u izdanačkim šumama bukve korišćenjem lokalnog stanišnog modela razvoja stabala" in Šumarstvo, 72, no. 3-4 (2020):51-62, conv_37 .